Na najavu otkupne cene maline od 100 dinara koju su ponudili hladnjačari u Mačvanskom kraju, stigle su reakcije Saveza poljoprivrednih proizvođača zapadne Srbije i Asocijacije proizvođača malina i kupina. Na sastanku koji je održan prošle subote u Mačvanskom Prnjavoru, a kome su prisustvovali predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Užice”, „Limska dolina vilamet” iz Priboja, „Podgolijski zdravi plodovi” iz Ivanjice, „Mačva” iz Šapca, „Studenica” iz Ušća, „Smederevska Palanka“, „Eko voće Kraljevo” i Udruženje iz Topole koje je u fazi osnivanja, razgovarano je o tome na koji način može da se reši problem sa niskom otkupnom cenom. Milijan Lazić iz Užica, član Upravnog odbora Saveza poljoprivrednih proizvođača Zapadne Srbije, kaže da su na sastanku razmatrani predlozi da malinari uopšte ne počinju berbu, da organizuju proteste, ali je na kraju dogovoreno da se još jednom obrate Vladi i ministarstvima poljoprivrede i trgovine, jer je pre dva meseca potvrđena proizvođačka cena maline od 139,30 dinara po kilogramu za ona područja u kojima je prinos osam tona po hektaru. Dva meseca posle tog saopštenja, otkupljivači su ponudili cenu od 100 dinara, što je za proizvođače neprihvatljivo.
– Prvi razlog sastanka je to što je u Mačvi već počeo otkup i tamo malina prva stiže, a drugi razlog je što su njihovi hladnjačari izašli sa neprihvatljivo niskom cenom od 100 dinara, tako da smo imali sastanak sa poljoprivrednim proizvođačima da bismo videli šta ćemo dalje preduzeti. Mi smo govorili još tad kad je krenula priča ta priča o proizvođačkoj ceni od 139,30 dinara da to ne funkcioniše. Ministar je tada izjavio da je to navodno korak napred, ali tada se nije pojavio niko od potpisnika, hladnjačara, ni izvoznika. Neko pokušava ponovo da nam uzme 40 dinara, odnosno sa minusom. Bilo je raznih predloga, od toga da se bojkotuje berba, do toga da se radikalizuju protesti, ali je prevladalo mišljenje da još jednom pokušamo da dođemo do dogovora sa Vladom i ministarstvima, pa smo im 10. juna poslali dopis. Tražili smo od Vlade da izađe sa tačnim podacima o tome koliko je maline prošle godine uvezeno, a koliko izvezeno iz Srbije, da nam navedu spisak izvoznika, da li je bilo monopola i reeksporta, da li se izvozi preko ćerki firmi. Ukoliko je bilo reeksporta i monopola, da se te firme sankcionišu da bi mogla da opstane proizvodnja maline. Međutim, naši dalji koraci zavise od toga da li će Vlada odgovoriti, s obzirom na to da su do sada bojkotovali naše dopise. Ovo je treća godina za redom kako radimo u minusu.
„Obratićemo se nadležnim evropskim komisijama“
Milijan Lazić kaže da će se Savez poljoprivrednih proizvođača zapadne Srbije obratiti nadležnim evropskim komisijama I predočiti sve probleme u srpskom malinarstvu kako bi se pronašlo rešenje za opstanak ove važne voćarske grane koja donosi značajne prihode od izvoza, da se utvrdi da li postoje poremećaji na tržištu otkupa i da se stane na put onima koji prepakuju malinu.
– Jedan dopis ćemo poslati nadležnim evropskim komisijama kako bismo skrenuli pažnju na to šta se dešava u Srbiji, jer dobro znamo da je naša malina jedna od najkvalitetnijih i da ona određuje cenu maline na svetskom tržištu. Ovde neko namerno sabotira i pokušava da uništi proizvodnju od koje direktno ili indirektno živi trećina Srbije, oni koji gaje i njihove porodice, radnici koji rade na branju, hladnjačari i drugi. Prošla godina je bila očiti primer da nakon završene berbe malina kao da je i nije bilo, svi su loše prošli. Takođe, prošle godine su bili loši vremenski uslovi, tako da maline ima manje, neobrađena je dovoljno, biće je sigurno za trećinu, a možda i polovinu manje u odnosu na prošlu godinu. Ako se nastavi sezona grada i kiše, to će još više smanjiti prinos za ovu godinu.
Ne postoji ekonomska računica za adekvatnu agrotehniku
Lazić je podsetio da je prošle godine takođe bila niska otkupna cena i istakao da je glavni razlog lošeg stanja u malinjacima taj što se proizvođačima ne isplati da ulažu sredstva koja su neophodna za primenu svih agrotehničkih mera.
– Glavni razlog sušenja i propadanja maline je to što nema ekonomske računice da se odradi adekvatna agrotehnika. Sa dobrom cenom maline, seljak ima prostora da uloži i u hemiju, i u obradu, i u sve, ali kad nema finansijsko pokriće, onda se manje ulaže u maline, još i vremenske neprilike odrade svoje i zato smo tu gde jesmo. Prošle godine je otkupna cena bila od 70 do 120 dinara. Malina je klasirana prema raznim kategorijama, tako da je prosek cene bio oko 100 dinara.
„Cena od 100 dinara je sramna“
Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije proizvođača malina i kupina Srbije, kaže da uz sve probleme sa kojima se suočavaju proizvođači malina, počev od elementarnih nepogoda koje su ove godine prepolovile rod, akontna cena za ovogodišnji rod ne sme biti manja od 1,45 evra. Asocijacija malinara Srbije je takođe od državnog vrha tražila da pomogne malinarima i da ne dozvoli lobiranje na tržištu maline.
– Situacija na nivou cele Srbije je bila loša, u Moravičkom i Zlatiborskom okrugu smo imali četiri elementarne nepogode, u februaru i martu kada smo već krenuli na plantaže pojavile su se bolesti i zaraze. Za nekoliko dana ćemo imati kompletan izveštaj strategije malinarstva. Cena koštanja je nepunih 140 dinara na osam tona, a ove godine je rod prepolovljen u odnosu na prošlu godinu kada smo imali oko 56 hiljada tona. Ove godine nećemo imati ni 30 hiljada tona. Cena od 100 dinara koju pojedini izvoznici licitiraju je sramna, ta cena je preniska za svu muku poljoprivrednih proizvođača koji su uložili trud i rad, plus elementarne nepogode koje su nas zadesile, to su dodatne agrotehničke mere koje treba primeniti, to sve dodatno košta. Realna cena bi bila 1,45 evra, to je zapravo minimalna cena na koju bismo pristali. Ide nam na ruku i to što će u julu i avgustu biti toplo, oko 37 stepeni u proseku, tako da će kvalitet maline biti dobar, iako će prinos biti prepolovljen.
Ponuda i potražnja diktiraju cene na tržištu, ali očigledno je da kod nas tržište ponude i potražnje ne funkcioniše, već da vladaju monopolisti koji se dogovaraju o visini otkupne cene, kaže Radović i dodaje da po tom pitanju treba da reaguju nadležne institucije.
– Ja samo želim da sve institucije rade svoj posao. Cena od 100 dinara je sramna, ali monopolisti mogu da izađu sa njom jer misle da su najjači i najmoćniji. Na primer, za Božić i za Đurđevdan cena prasadi je oko 350 dinara zato što je velika potražnja u odnosu na ponudu. Tako je ove godine sa malinom i kupinom, ogromna je potražnja, a mala je ponuda. Prošle godine smo proizveli 56 hiljada tona, ali to nije do nas, nismo mi krivi, već vremenski uslovi, a ove godine nećemo imati ni 30 hiljada tona. Nećemo dozvoliti takvo ponašanje pojedinaca, da narušavaju i diktiraju cenu, da zarađuju milione a mi da budemo na gubitku svake godine.
Na inicijativu Asocijacije malinara Srbije formirano je Radno telo koje čine stručna lica, kako bi se utvrdilo realno stanje u malinjacima i kupinjacima. Radović kaže da je na osnovu dosadašnjeg obilaska terena mišljenje stručnjaka da je do sušenja malinjaka došlo zbog neprimenjivanja agrotehničkih mera tokom prošle jeseni i dodaje da do kraja jula očekuje konačan izveštaj.
– Mi smo tražili da se utvrde problemi na terenu u malinjacima i kupinjacima. Krenuli smo od Ivanjice i Arilja, pa smo nastavili na jug, u Surdulicu, Leskovac, Vladičin Han i druga mesta. Stručnjaci smatraju da je do bolesti u malinjacima došlo zbog neprimenjivanja adekvatnih agrotehničkih mera prošle godine krajem jeseni, ali naravno, mi nismo mogli da ih primenimo s obzirom na to da smo otišli u minus. Smatram da će sve te plantaže koje su već zaražene morati da se očiste, ne može se tu više gajiti malina, niti se može saditi novi sertifikovani materijal. Očekujem da će strategija za malinarstvo izaći u javnost u narednih 15 dana. Svi mi poljoprivredni proizvođači smo radni, ali treba nam podrška i da ne radimo džabe. Zbog toga država treba da pogleda nas malinare, kao i ratare i stočare. Tražimo da se ne uvozi malina, da se zaštiti naša proizvodnja i da bude za oznakom 100% proizvedeno u Srbiji, a ne 99%, jer ostaje taj jedan procenat prostora za manipulaciju.
The post AGROSAVETNIK, 16. jun 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.