Radni tim koji je formiran sa ciljem da se utvrdi realno stanje u malinjacima, odnosno zašto je došlo do sušenja izdanaka i zbog čega su u pojedinim krajevima Srbije zasadi u lošem stanju, počeo je krajem aprila sa obilaskom terena. Tim koji je do sada obišao malinjake u Ivanjici, Arilju, Užicu i Surdulici, sastavljen je od stručnjaka beogradskog Instituta za primenu nauke u poljoprivredi, Poljoprivrednih savetodavnih stručnih službi i Instituta za voćarstvo u Čačku. Darko Jevremović, naučni saradnik iz čačanskog Instituta kaže da se na osnovu prvih rezultata može zaključiti da je jedan od osnovnih razloga za lošije stanje malinjaka propust u primeni agrotehničkih mera u prošloj godini, koja je inače bila teška za proizvođače, ali su na to uticale i loše vremenske prilike tokom ove godine.
– Do sad smo obišli lokacije u regionu Zapadne Srbije, Ivanjicu, Arilje, Užice i opštinu Surdulica. Obišli smo zasade koji su reprezentativni, ali i one koji su u veoma lošem stanju. Situacija na terenu je dosta različita, postoje zasadi koji su odlični, gde su rodni izdanci dobro razvijeni i gde su bočne rodne grančice sada u optimalnom stanju razvijenosti. Puno cvetanje je već prošlo i već imamo formirane mlade plodove. Isto tako imamo i zasade koji su u nešto lošijem stanju, njih je znatno više. Kod njih su rodni izdanci loši, sa oštećenjima koje su posledica gljivičnih infekcija. U tim zasadima je dolazilo do nejednakog formiranja rodnih grančica, odnosno do nejednakog kretanja pupoljaka, ili je bilo dosta suvih pupoljaka. Ono što je otežalo situaciju ove godine jesu klimatski faktori koji sada vladaju, dosta kišnih dana, bilo je i elementarnih nepogoda, grada i snega. Tako da je situacija na terenu dosta „šarena”.
Nezadovoljni otkupnom cenom, mnogi proizvođači od prošlogodišnje berbe pa gotovo do ovog proleća nisu ulazili u malinjake, kaže Jevremović i dodaje da je to dovelo do lošeg stanja ovogodišnjih izdanaka.
– Došlo je do propusta u održavanju zasada. Naravno, u periodu berbe se ne smeju primenjivati fungicidi, niti isekticidi. Tako da proizvođači nisu mogli da ih upotrebljavaju oko mesec i po dana koliko je trajala berba. Nakon završene berbe, dosta njih je napustilo malinjake, zbog niske cene, tako da nisu izvršili zaštitu izdanaka koji ove godine donose rod. Ti izdanci su u lošem stanju ušli u narednu vegetaciju. Sve je to posledica lošeg održavanja zasada, ali ne samo krivicom samih proizvođača, već i zbog klimatskih faktora.
Nakon što se uradi uzorkovanje u svim zasadima, timovi će najverovatnije nakon završene berbe doneti zaključak i na osnovu konačnog izveštaja radni tim Ministarstva poljoprivrede će dati preporuke o daljim koracima koje treba preduzeti u proizvodnji maline.
– Najveći intenzitet napada pojedinih patogena koji se javljaju u zasadima maline je upravo u periodu plodonošenja, tako da se čeka taj period kako bismo mogli da izvršimo uzorkovanje pojedinih zasada i da vidimo ima li tih patogena. Posle svakog obilaska terena podnosimo izveštaje šta smo uočili na terenu, a nakon toga će svi izveštaji biti predati Ministarstvu, pa će na osnovu njih radni tim Ministarstva dati preporuke šta je činiti dalje.
Proizvođače maline svake godine muče ista pitanja, a to su otkupna cena i plasman robe. Jevremović kaže da tokom obilaska zasada često mogu čuti komentare i pitanja vezana za cenu maline, ali da članovi tima na to nemaju odgovor jer to i nije u njihovoj nadležnosti. Ono na šta mogu da odgovore i da daju određene preporuke jesu mere koje u ovom trenutku treba preduzeti kako bi se poboljšalo stanje u zasadima.
– Proizvođači su svesni da su negde pogrešili u zaštiti, svesni su i klimatskih faktora i šta je prouzrokovalo ove probleme u proizvodnji maline. Naravno, traže savet šta uraditi sad u ovom periodu da bi se stanje u zasadima poboljšalo. Postoje neke kratkoročne mere koje se mogu sada preduzeti da se zasadi dovedu u bolje stanje. Naravno, cilj je da se oni što bolje zaštite i pripreme za narednu proizvođačku godinu.
Po pitanju sadnog materijala, Jevremović kaže da i sertifikovane, ali i standardne sadnice moraju da zadovoljavaju sve uslove zdravstvenog kvaliteta koji su propisani zakonskim odredbama, da bi mogle da se stave u promet.
– Ljudi misle da je sertifikovani sadni materijal mnogo bolji od standardnog. I jedan i drugi moraju biti oslobođeni svih patogena koji mogu da zaraze malinu. U Srbiji trenutno mali broj proizvođača nudi sertifikovani sadni materijal, ali naravno, sadni materijal treba kupovati od registrovanih proizvođača. Treba izbegavati kupovinu preko interneta i iz rodnih zasada jer se na taj način mogu sve bolesti i štetočine koji su prisutni u tom rodnom zasadu preneti u novi zasad.
Iako je teško priznati, za nama su vremena kada se proizvodnja maline u Srbiji toliko razvijala da je naša zemlja bila vodeći proizvođač ovog voća u svetu. Danas se slika relativno promenila, ali možemo da kažemo da smo i dalje u vrhu po kvalitetu ploda.
Da li će se Srbija ponovo vratiti na vodeće mesto po količinskoj proizvodnji maline?
– Mislim da hoće. Kolebanja u proizvodnji maline se javljaju već decenijama, od sedamdesetih godina kada je malina počela intenzivno da se gaji u Srbiji. Verujem da će se ovo stanje prebroditi i da ćemo opet biti značajni proizvođači maline.
Zbog vremenskih uslova površine pod pšenicom smanjene
Tokom maja je bilo više kišnih nego sunčanih dana, sneg je polovinom meseca uništio malinjake u višim predelima Ivanjice i u zlatiborskom kraju. Grad je nedugo posle toga desetkovao ovogodišnji rod kajsije u Miokovcima, ali je naneo štetu i drugim voćarskim i, u manjoj meri, povrtarskim kulturama u ostalim čačanskim i lučanskim selima. Milan Damljanović, savetodavac za ratarstvo u čačanskoj Poljoprivrednoj i stručnoj službi kaže da zbog čestih kiša, na parcelama pod kukuruzom uskoro treba krenuti sa suzbijanjem korova.
– Kukuruz se trenutno nalazi u fazi petog i šestog lista, što znači da je uskoro vreme da se intezivira zaštita od korova, pogotovo zbog obilnih kiša. Nažalost, ove kiše prouzrokuju i taj problem da je veoma teško ući sa mehanizacijom u parcele i onda dolazi do toga da su mnogi preparati registrovani za korišćenje u kukuruzu do petog, šestog ili osmog lista, a onda zbog kiše mehanizacija ne može da uđe zbog kiše. U međuvremenu, korovi prerastu onu fazu na koju deluju preparati, tako da to povlači jedno drugo, pa imamo smanjen prinos. Sva sreća pa moderna zaštitarska praksa poseduje preparate koji mogu dosta kasnije da se koriste, ali oni su veoma skupi i dosta poskupljuju poljoprivrednu proizvodnju.
U Čačku, Gornjem Milanovcu, Ivanjci i Lučanima godišnji prosek zasejanih parcela pod kukuruzom je od 15 do 17 hiljada hektara i oko 11 hiljada pod strninama. Zbog nepovoljnih vremenskih uslova tokom jesenje setve, ove godine je manje površina pod pšenicom.
– Ove godine od tih desetak, jedanaest hiljada pod strninama, nešto su manje površine pod pšenicom nego ranije, a ostalo je pod ječmom i ovsom iz razloga što su vremenski uslovi bili nepovoljni za setvu pšenice. Što kukuruza tiče, uvek je oko 3, 4 hiljade hektara pod silažnim kukuruzom, a 10 do 12 hiljada je pod kukuruzom za branje u klipu, ili u zrnu. Ratarstvo je teška grana proizvodnje i u principu ne bi trebalo da se razgovara o nekim prinosima dok plodovi ne uđu u ambar.
Trenutne vremenske prilike utiču na slabiji rast i razvoj biljnih kultura, ali doprinose razvoju raznih gljivičnih i bakterijskih oboljenja, kaže Damljanović. Uskoro se očekuje i žetva pšenice, koja po njegovim rečima nije u zadovoljavajućem stanju.
– Ovako velike količine padavina nisu dobre, imamo malo sunčanih dana, nema dovoljno sunčeve svetlosti i dolazi do slabijeg razvoja biljaka. Obavezno se mora pojačati zaštita povrtarskih i ratarskih kultura od bolesti. Uskoro će početi žetva pšenice, ona nije u baš najboljem stanju, lošija je nego prethodnih godina, ali nema nekih posebnih oboljenja. U suštini, biće prinos na nivo prosečnog višegodišnjeg prinosa i biće je dovoljno za domaće tržište.
Zastoj u prodaji goveda
Zbog nedostatka tuberkulina, dijagnostičkog sredstva kojim se potvrđuje da li životinja ima tuberkulozu, u Srbiji trenutno postoji problem, odnosno određeni zastoj u prodaji goveda, kaže Radoslav Bogićević, veterinar iz Mrčajevaca. Po njegovim rečima, prema programu mera za zdravstvenu zaštitu životinja, vakcinacija se vrši na godišnjem nivou. On je dodao da je klinička u pogledu zaraznih bolesti domaćih životinja na teritoriji cele zemlje zadovoljavajuća.
– Problem je nastao zato što je jedna fabrika iz Češke, iz koje je uvoženo, prestala sa radom. Trebalo je vremena dok se urade tenderi, da to dijagnostičko sredstvo stigne u Srbiju i da se dobiju sertifikati. Mislim da će se sve ovo brzo regulisati i da bi stočari trebalo da imaju strpljenja sa prodajom stoke. Problem nije nastao na nivou veterinarske službe, već na nivou cele države. Mi smo određene količine toj sredstva sačuvali za hitne slučajeve, onda kada je urgentno da se životinje prodaju. Takođe smo pozajmljivali od kolega koji imaju zalihe. To dijagnostičko sredstvo se kupovalo od Instituta i na taj način je postajalo vlasništvo veterinarske stanice. Na čačanskoj teritoriji je bilo dosta pozajmljivanja od kolega, tako da smo se snašli i imali smo dovoljno tog sredstva.
Bogićević se osvrnuo i na aktuelnu situaciju sa nepovoljnim vremenskim prilikama i nepogodama koje su zahvatile čačanska sela i kaže da, na sreću, u Mrčajevcima nije bilo jačeg grada pa nije ni bilo štete, ali česte padavine svakako prave probleme poljoprivrednicima.
– U Mrčajevcima i okolini nije padao grad, kao što je to bio slučaj u Miokovcima. Ovde je bilo mnogo obilnih padavina zbog kojih ljudi ne mogu da uđu u njive, ne mogu da pokose travu lucerku. Obično se u aprilu ili polovinom mala završi to prvo kolo košenja. Međutim, ljudi nisu ni imali priliku da započnu taj posao. Što se tiče voća, evidentno je da je na pijacama mala ponuda trešanja i jagoda, jer nije bilo dovoljno sunca.
Loše vreme uticalo i na pčelinju pašu
Izvršni odbor Saveza pčelarskih organizacija Srbije je na poslednjoj sednici proglasio elementarnu nepogodu tokom perioda cvetanja bagrema. Kako se navodi na sajtu ove organizacije, ovogodišnja bagremova paša, koja je i najznačajnija pčelinja paša u Srbiji po količinama meda koje daje, katastrofalno je podbacila u prinosima zbog vremenskih neprilika. Iako je bagrem na većim nadmorskim visinama pred krajem cvetanja, već sad se može reći da će bagremova paša podbaciti u masi, za teritoriju cele Srbije, za najmanje 65-70 odsto, navode u Savezu pčelarskih organizacija. Ovakva elementarna nepogoda predstavlja veoma lošu vest za pčelare Srbije, posebno na severu, zapadu i istoku zemlje, dok su na jugu Srbije zabeleženi uglavnom simbolični prinosi.
The post AGROSAVETNIK, 2. jun 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.