Ono što je obeležilo nedelju za nama, a tiče se proizvođača maline, jes sastanak Nacionalnog saveta za malinu koji je održan na čačanskom Institutu za voćarstvo na kome su usaglašeni stavovi o tome koliko jednog proizvođača košta kilogram maline koju proizvede. Sastanku je prisustvovao i Dobrivoje Radović, predsednik Asocijacije malinara Srbije koji kaže da su članovi Radne grupe za malinu, koju čine predstavnici Ministarstava poljoprivrede i trgovine, Privredne komore Srbije, Instituta i poljoprivrednih fakulteta, proizvođači i hladnjačari, izvršili proračun proizvođačke cene maline u koju, pored obrade, ulazi i berba. Izvršeni su proračuni troškova proizvodnje za 12, 10 i 8 tona po hektaru.
– Prethodne godine, ali i ove, plasirana je priča da je u Srbiji oko 21 do 22 hiljade hektara pod malinom. Naše mišljenje je da se ta cifra kreće od 17 do 20 hiljada hektara. Sam prosek proizvodnje na nivou države prošle godine se kretao od 46 do 58 hiljada tona, nepunih pet tona po hektaru, prosek na nivou cele Srbije. Verovatno postoje neki proizvođači koji uzgajaju malinu i koji imaju 7, 10 ili 12 tona, ali kada pogledate, prosek je od 4,5 do 5 tona, zbog vremenskih nepogoda, uslova i samih bolesti. Izvedene kalkulacije pokazuju da je to cena od 139,30 dinara po kilogramu na prinos od osam tona po hektaru, a smatram da bi proizvođačka cena mogla da se formira i prema prosečnom prinosu od pet tona po hektaru, navodi Radović.
Proizvođačka cena maline je 139,30 dinara
– Za 8 tona po hektaru, cena koštanja poljoprivrednog proizvođača ili nabavna cena kilograma malina u gajbici iznosi 139,30 dinara. Oko te cene smo se dogovorili i to je prihvatljivo. Pre mesec dana je plasirana priča od stranih kompanija da je proizvođačka cena 80 dinara. Oni su izašli na osnovu akontne cene koju su ponudili na 120 dinara, a proizvođačku su njihovi stručnjaci odredili da bude 80 dinara, te da mi poljoprivredni proizvođači navodno imamo dobit od 39 dinara. Sada imamo otvorene oči. Ako ne verujemo državi ili Vladi, moramo verovati stručnim ljudima i institucijama koji su vršili obračun, i to je istinska cena. Ima još nekih stvari koje nisu dodate u tu kalkulaciju, ali nabavna, odnosno proizvođačka cena maline je definitivno 139,30 dinara.
Protest malinara zamrznut do daljnjeg
Radović je dodao i da je za 22. mart bio zakazan protest malinara, koji je posle ovog sastanka otkazan i zamrznut do daljeg. Po njegovim rečima, malinari su tražili i sastanak sa predstavnicima ministarstava poljoprivrede i trgovine i predstavnicima Vlade kako bi se na vreme razgovaralo o otkupnoj ceni maline, ali i o uvozu i izvozu ovog voća. Razlog za protest nije političke prirode već egzistencijalne, tvrdi Radović i dodaje da ukoliko do sastanka ne dođe u naredne dve nedelje, malinari će odlučiti da li će izaći na ulice i krenuti sa protestima.
– Mi smo ranije najavili proteste za 22. mart, da se ustanovi istinita kalkulacija i nabavna cena maline. To je urađeno, pa smo zamrznuli proteste. Poslali smo dopise predsedniku države, Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu trgovine, bez „grama“ politike, niti smo opozicija, niti pozicija, samo štitimo svoj deo rada. Tražimo hitan sastanak za deset do petnaest dana. Priključili su nam se i poljoprivredni proizvođači koji imaju starije poljoprivredne mašine, traktore i slično zbog Zakona koji stupa na snagu 4. aprila. Da bi nešto proizvodili, moramo to obraditi, 99 odsto se radi mehanizacijom, tako da tražimo da se i taj Zakon promeni. Mislim da oni koji kreiraju zakone moraju da imaju na umu gde se živi, da su u pitanju otežani brdsko-planinski predeli, da kada prave ili predlažu zakone u Skupštini moraju razumeti koliko su to iznemoćale stare mašine. Videćemo, ako ne dođe do tog sastanka, mi ćemo krenuti ponovo u proteste. Ponavljam, nismo u politici, dovedeni smo do kraja, i zaista vlada totalni haos, upozorava Radović.
Do sredine aprila mogući mrazevi
Kraj februara i početak marta obeležile su visoke temperature za ovo doba godine, maksimalne dnevne su išle i do 24 stepena, što je dovelo do kretanja vegetacije. Zbog toga su neophodne određene agrotehničke mere u voćnjacima kako bi se voćke zaštitile od mogućih prolećnih mrazeva, navodi Mirjana Ostojić iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Kraljevo.
Zadimljavanje – najčešća mera zaštite od mraza
– S obzirom na to da će vegetacija ove godine početi ranije, potrebno je izvršiti rezidbu voćnjaka i zaštiti voćnjak od mraza budući da predstoji neizvestan period do sredine aprila kada su mogući mrazevi. Takođe, na osnovu laboratorijskog izveštaja o analizi zemljišta poželjno je u voćnjacima izvršiti đubrenje. Od početka kretanja vegetacije pa to zametanja plodova, u voćnjaku od mraza mogu stradati zatvoreni cvetovi, otvoreni i tek zametnuti plodovi. Pri temperaturi od -1 do 2 stepena, ugroženi su zametnuti plodovi, pri – 2 stepena otvoreni cvetovi, a temperature od -5 do -8 stepeni dovode do izmrzavnja neotvorenih cvetova. Najčešća mera zaštite je zadimljavanje. Treba pripremiti vlažan materijal koji može da stvara gust oblak dima koji može dovesti do delimične ili potpune zaštite voća, u zavisnosti od intenziteta mraza. Ova mera povećava temperaturu od 0,5 do 1,5 stepeni celzijusa, što je u izvesnim slučajevima dovoljno za zaštitu cvetova od mraza. Zaštita voća od mraza veštačkom kišom u našim voćnjacima se retko primenjuje jer naši proizvođači nemaju uslove za to. Ovaj način je jedan od efikasnijih. Najvažnije je da se u zasadima sprovode sve potrebne agrotehničke mere usklađene sa vremenskim prilikama kako bi se razvila otpornost i spremnost biljaka da lakše podnesu sva temperaturna kolebanja. Početkom proleća, pred cvetanje, voćkama je potreban azot, a kraj marta i početak aprila je vreme kada treba obaviti đubrenje zasada, poručuje Mirjana Ostojić.
– Ko od voćara nije izvršio jesenje đubrenje voćnjaka, može i sada da primeni određenu količinu đubriva. Takođe, kraj marta i početak aprila je vreme za primenu azotnih đubriva u zasadima voćnjaka, u zavisnosti od PH vrednosti zemljišta. Rezidba u velikim voćnjacima je uglavnom završena, a voćari koji imaju manje zasade mogli su taj posao da odlože, mada se preporučuje da se rezidba što pre završi s obzirom na početak vegetacije. Takođe, u malinjacima u toku rezidba i odstranjivanje viška izdanaka i vezivanje i prekraćivanje maline. Kada se uzme u obzir prošla godina koja je bila nepovoljna za proizvodnju, neobrađene površine, kao i biljne bolesti zbog loših klimatskih uslova, stanje u mnogim malinjacima nije zadovoljavajuće. U onima gde nije bilo odstupanja u primeni potrebnih agrotehničkih mera trenutno je dobro vegetativno stanje i može se očekivati zadovoljavajući prinos, ali je o tome još uvek rano govoriti.
Na teritoriji Kraljeva najzastupljenije voćne kulture su šljive i jabuke, u Ivanjici maline, mada su zasadi iz Ivanjice prošireni i na teritoriju Kraljeva i Raške.
– Imamo zasade koji su u dobrom vegetativnom stanju, ali i one u lošijem. Usled velikih kiša prošle godine i niske otkupne cene, ljudi nisu dovoljno sredstava ulagali u negu zasada posle berbe. Ove godine se očekuje neki prosečan prinos maline, ako ne bude nekih lošijih vremenskih uslova, stanje je za sada solidno. Takođe, bila je i niska otkupna cena jabuke, voćari su ostali sa neprodatim velikim delom roda prošle godine, a kako će biti ove godine, za sa ne znamo. Nadamo se najboljem, zaključuje sagovornica.
The post AGROSAVETNIK, 24. mart 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.