Trenutni vremenski uslovi pogoduju svim poljoprivrednim kulturama, kako ratarskim tako i voćarskim, pa čak i da snega bude do marta to se neće odraziti na njihove prinose i rod, ocenjuju poljoprivredni stručnjaci i proizvođači. Sneg će u velikoj meri popraviti zalihe vlage u zemljištu, a dobrodošao je svim biljnim kulturama koje su jesenas posejane u optimalnim agrotehničkim rokovima, objašnjava Branko Tanasković, savetodavac za voćarstvo iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Čačak i navodi da je ova služba u januaru izmerila gotovo duplo više vodnog taloga nego u decembru.
– Setimo se, pre svega, sušnog leta prošle godine i ovog perioda bez kiše sve do kraja jeseni, kada mnogi poljoprivredni proizvođači nisu mogli da urade sve svoje poljoprivredne aktivnosti neophodne za kraj godine, a nisu mogli da obave ni dublje oranje pogotovu rigolovanje zemljišta bez adekvatnih padavina. Eto, ovo je upravo prilika da zemljište bude dovoljno zasićeno i dobro obezbeđeno vodnim kapacitetom. Naša služba je izmerila u decembru 67 mm vodnog taloga, najviše od kiše i od snega, dok je u januaru zabeleženo 115 mm vodnog taloga, što je pre svega za voćne zasade najdragocenije. Zbog toga je ovaj snežni pokrivač dobrodošao svim rataraskim i voćarskim kulturama koje su jesenas i posejane i posađene u optimalnim agrotehničkim rokovima. Sneg je, pogotovo na višim nadmorskim visinama, posebno značajan i spasiće sve poljoprivredne kulture i one koje nisu praktično posejane u optimalnim agrotehničkim rokovima, a koje su pre svega osetljive na golomrazicu. Ove zime snežne padavine koje smo imali do sada su dobrodošle pre svega za akumuliranje vlage u zemljištu, s obzirom na to da je jesen bila suva i da su mnogi depoi zemljišta ispražnjeni praktično od vlage i sada ćemo imati dovoljno vlage u zemljištu da se izborimo sa deficitom koji obično u našim uslovima nastaje u tim letnjim mesecima i naravno pri visokim temperaturama.
Trenutne temperature pogoduju voćarskim kulturama
Sagovornik navodi da osim kratkog perioda u januaru kada su temperature išle i do – 20 stepeni, ove zime imamo stabilne temperature sa blagim mrazevima koji neće uticati na voćarske kulture.
– Ovom prilikom bih posebno naglasio da imamo u toku ove zime jedan period stabilnih, blagih, niskih zimskih temperatura, dakle oko 0 stepeni, sa blagim zimskim mrazevima izuzev onog perioda oko Božića kada smo imali izrazito niske temperature čak i do -20 stepeni. Sve voćarske kulture su u toku zimskog mirovanja, fiziološki procesi kod voćaka svedeni su na minimum, pa im zaista ovo vreme sa blagim temperaturama itekako odgovara. Ovde pre svega mislim i na voćke sa kratkim i niskim zimskim mirovanjem gde su kod nas karakteristični recimo zasadi kajsije, višnje i u mnogo manjoj meri japanska šljiva, badem i slično, čiji je upravo period nestabilnog zimskog mirovanja svega nekih 15 do 30 dana. Generalno, ovaj period pritajenog latentnog života voćaka je praćen do ovih dana zime zaista odličnim uslovima za njihovo gajenje i pruža jedan dobar oslonac za realizaciju celokupnog rodnog potencijala sa budućim kretanjem vegetacije.
Sneg je dobrodošao i zbog uništavanja glodara, navodi Tanasković, ističući da su oni poslednjih godina nanosili ozbiljne probleme i odnosili dobar deo roda.
Vreme za prvu prihranu ozimin strnina
Ovo je vreme kada poljoprivrednici treba da obiđu svoje parcele pod ozimim strnim žitima kako bi izvršili procenu stanja na terenu i planirali prihranu ovih kultura koja se obavlja u drugoj polovini februara, kaže Borko Ivanović, savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo. On je poljoprivrednicima dao preporuke o količinama đubriva koje treba koristiti prilikom prve prihrane, naročito jer je jesenja setva znatno kasnila.
– Ovo je pravi momenat kada već svi poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom ozimih strnina treba da obiđu svoje parcele, da vide kakvo je stanje na samom terenu i da u zavisnosti od toga planiraju tu prvu prihranu ozime pšenice, ozimog ječma i ostalih ozimih strnina u toku februara. Preporuka iz nekog višegodišnjeg iskustva je da je najbolji period za prvu prihranu u drugoj polovini februara, naravno ako dozvole vremenski uslovi. Može da se izvrši prihrana pšenice, neke količine koje su uobičajene u tom nekom periodu su od 100 do 150 kg kana po hektaru a nakon prihrane treba sačekati 35 do 40 dana, pa ponovi obići useve, videti kakvo je stanje na trerenu i u zavisnosti od tog vizuelnog pregleda videti da li je potrebna druga prihrana. Svakako, ova godina je takva da će verovatno zahtevati dve prihrane ozimih strnina da bi mogli da očekujemo neke značajnije prinose, pre svega jer se dosta kasnilo sa setvom ozimih strnina.
Neophodne preventivne mere u suzbijanju glodara na usevima
U zaštiti od poljskih glodara koji mogu napraviti velike štete usevima, najvažnije je preduzeti preventivne mere zaštite, navodi Ivanović.
– Ovo je prilika da pomenemo svim našim poljoprivrednim proizvođačima i za jednu vrlo bitnu meru koja se baš i ne primenjuje toliko često, to je suzbijanje glodara na našim usevima i u cilju tog smanjenja od štetnih glodara mogu se svakako preduzeti neke preventivne kao i direktne mere zaštite. Od tih preventivnih mera svakako je neka intenzivnija agrotehnika, blagovremena setva, svakako blagovremena žetva, pre svega zaoravanje žetvenih ostataka, preoravanje nekih međa, utrina i drugih zaparloženih površina i briga o prirodnim neprijateljima ovih štetočina. Primećeno je da se poslednjih godina na površinama gde se gaje ozime strnine u velikoj meri primenjuje redukovana obrada zemljišta i to je uticalo na porast brojnosti štetnih glodara. Svakako je preporuka za neke naredne godine da se na svim tim površinama gde je rađena redukovana obrada odradi duboko oranje, pre svega da bi se ti podzemni kanali ispresecali i da bi se smanjila brojnost štetnih organizama.
Osim pravilne primene agrotehničkih mera, veoma važan segment u borbi protiv glodara predstavljaju i hemijski tretmani.
– Pored ovih indirektnih mera, svakako direktne mere podrazumevaju pre svega hemijsko suzbijanje glodara, međutim poslednjih godina te mere su dosta zapostavljene. Suzbijanje poljskih miševa se sprovodi odmah po uočavanju njihove povećane brojnosti, naročito na parcelama gde se gaje semenski usevi. Suzbijanje je najbolje sprovoditi kada se celokupna populacija probudi iz zimskog sna i to je najčešće od početka aprila do početka maja, kaže Ivanović.
The post AGROSAVETNIK, 3. februar 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.