Savez poljoprivrednih proizvođača Zapadne Srbije obratio se 6. aprila predstavnicima Vlade i Ministarstvu poljoprivrede dopisom u kome su navedeni zahtevi da se sagleda trenutna situacija u poljoprivredi i pomogne poljoprivrednicima da nesmetano obavljaju radove na svojim poljoprivrednim gazdinstvima. U dopisu se između ostalog navodi da „…članovi Saveza shvataju da je situacija delikatna i da delovanja u sadašnjim uslovima moraju biti kompleksna, kao i da su predstavnici vlasti i ministarstva zaboravili da je poljoprivreda u celosti glavna privredna grana jedne zemlje i da tako treba da se ophode prema njoj”.
U ovo doba godine poljoprivrednih radova je mnogo, kako u voćnjacima, tako i na ratarskim i povrtarskim parcelama i oni ne mogu da čekaju, kaže Svetlana Cvijanović, predsednica Saveza poljoprivrednih proizvođača Zapadne Srbije.
– Predstavnici poljoprivrednih proizvođača Zapadne Srbije su rešili da se i u ovoj situaciji obrate nadležnim ministarstvima, premijerki i predsedniku države da bi nam omogućili, odnosno olakšali situaciju koja je jako teška i to ne samo za poljoprivredne proizvođače. Nije ovde samo u pitanju poljoprivredni proizvođač, već opstanak, odnosno proizvodnja hrane za celokupno stanovništvo. Pitanje je kakav će biti uvoz, odnosno izvoz iz zemlje i iz tog razloga smo ovim obraćanjem hteli da ukažemo na mnoge probleme i zaštitimo celo stanovništvo.
Svetlana Cvijanović navodi neka od rešenja koja su predložena sa ciljem da se poljoprivrednicima olakšaju rad, proizvodnja i plasman robe.
– Kao neka rešenja i preduzete mere prema poljoprivrednicima nadležni u državi bi trebalo da uzmu u obzir plasman poljoprivrednih proizvoda u svim prodajnim objektima kao i rad zelenih pijaca pod većim nadzorom, organizovan otkup stoke kao rezerve od strane države po pravim tržišnim cenama i plasman mesa u prodajne objekte. Taj otkup stoke bi mogao da bude plaćen u više rata i samim tim bi pomogli stočarima da svoje meso, odnosno svoju stoku plasiraju; ne dozvoliti, odnosno strogo kažnjavati neotkupljivanje ili smanjenje cene sirovog mleka, kao i svih poljoprivrednih proizvoda; da se obezbede dozvole za rad i kretanje poljoprivrednih proizvođača i dozvoli veći broj ljudi na njivama pošto postoje kulture za koje treba angažovanje većeg broja ljudi; pomoć poljoprivrednim proizvođačima kojima će proizvodnja biti ugrožena zbog vanrednog stanja, trenutno su jagodari najugroženiji, kao i stočari koji zbog nemogućnosti prodaje moraju i dalje da hrane i drže stoku koju ne mogu da prodaju. Navešću primer stočara koji više ne zna sa čim da hrani jaganjce, a ima ih dosta, tako da bih stvarno preporučila nadležnima u državi da se pozabave ovom problematikom jer ovo je gorući problem, kao što je gorući problem i ova situacija u kojoj smo se trenutno zatekli, rekla je Svetlana Cvijanović.
Odgovor nadležnih još uvek nije stigao, ali Cvijanovićeva očekuje da će oni uskoro pronaći vremena da se posvete rešavanju problema u srpskoj poljoprivredi koja što pre mora da stane na svoje noge.
– Problem poljoprivrede u Srbiji je odavno aktuelan. Međutim, o tome se malo vodilo računa i pre, a sada još više. Ne želimo da pričamo o politici, želimo da pomognemo svojoj zemlji i svom stanovništvu, da izađemo iz ove krize kao čestiti domaćini. Da Srbija može da računa na poljoprivredu, ali ovakvo stanje i nebriga o poljoprivrednom gazdinstvu, svakako bi trebalo i nadamo se da će biti razmatrani u nekim sledećim razgovorima nadležnih kada situacija u zemlji bude bolja, ali ove preporuke na koje bi Vlada trebalo da obrati pažnju su jako bitne u ovom trenutku i ako se sada zapostave poljoprivreda će biti još više urušena. Moram da kažem da je sada ugroženo i povrtarstvo samim tim što je onemogućen plasman ranog zelenog povrća koje stiže. Neke stvari se moraju rešavati sada, jer ako prođe još neki izvestan period i ljudi ne poseju svoje njive, mi stvarno nećemo imati sa čime da se prehranimo, a robne rezerve će nam se svakako istrošiti tako da moramo voditi računa.
Pijačni objekti u Šapcu rade bez problema
Za razliku od ostalih pijaca u Srbiji koje ne rade, pijačni objekti u Šapcu su bili zatvoreni samo na kratko, a od početka aprila ponovo su u funkciji. Svetlana Cvijanović kaže da je takva odluka od strane Gradskog Štaba za vanredne situacije u Šapcu doneta kako bi se pomoglo građanima koji se bave poljoprivredom da nesmetano nastave proizvodnju i održe svoja gazdinstva.
– Od skoro su ponovo otvorene tri zelene pijace, zato i kažem da bi to moglo jako dobro da funkcioniše sa dobrim nadzorom na tim pijacama. Tezge su zaštićene, ljudi koji ulaze u pijacu moraju imati zaštitnu opremu, isto kao i kada ulaze u markete. Na ulazu u zelenu pijacu postoje ljudi koji kontrolišu ulaz, odnosno ne pušta se veliki broj ljudi. Postoje dezinfekcione barijere na ulazu, tako da smatramo da pod dobrim nadzorom pijace mogu da funkcionišu. Grad je izašao u susret poljoprivrednicima da mogu svoje proizvode da plasiraju, a samim tim i građani mogu da nabave sveže zelene proizvode, a iskreno znamo da je jako bitno da ljudi budu snabdeveni svežim povrćem, zato što samim tim poboljšavaju imunitet. Dakle, olakšana je nabavka namirnica, tako da ljudi ne moraju, ako žele da kupe nešto od povrća, da idu u u markete i čekaju u redovima. Na taj način su rasterećeni i marketi, a najvažnije je što je pružena mogućnost poljoprivrednicima da zarade kako bi mogli da ulože u setvu.
Pre nego što je Ministarstvo donelo novu odluku da poljoprivrednici mogu da dobiju dozvolu za kretanje na duži period koji sami treba da navedu u zahtevu, dozvole su se izdavale samo na jedan dan, a na njih se čekalo dva dana. Naša sagovornica, koja se i sama bavi poljoprivredom, kaže da je to bio veliki problem, ali navodi i druge prepreke koje ovih dana poljoprivrednicima otežavaju rad na njivama.
– Slala sam zahtev Ministarstvu poljoprivrede kada su bili najavljeni mrazevi na našem području, jer imam velike parcele pod malinama i kupinama, kako bih ukoliko bude potrebno zbog mraza morala da budem na parcelama, da imam tu dozvolu. Trebala mi je dozvola za kretanje za tri dana i morala sam da šaljem pojedinačno tri mejla, ali nisam dobila nikakvo obaveštenje da li mogu da izađem i da li mogu da odem na svoju njivu, a moje parcele su od kuće udaljene 25 kilometara. A mislim da je još jedna pogrešna stavka to što ja moram da budem u svom traktoru i vozim sat i po. Pa ja imam radnika koji obrađuje moju zemlju i koji je plaćen za to jer ja imam gazdinstvo u aktivnom statusu. Ovako ne smem da sednem u svoj auto jer se bojim da ću biti zaustavljena od nadležnih organa i biti kažnjena zato što sam u vreme policijskog časa na ulici, iako idem da obrađujem svoju njivu. Da li u mom zasadu maline i kupine, koji je po tri i po hektara površine, može da radi jedan čovek i da li ja svojim automobilom mogu da prevezem još nekoga da bi pomogao u poslu? To su problemi na koje mi nailazimo i niko se ne oglašava po tom pitanju.
Mere predostrožnosti svakako su neophodne, ali poljoprivrednicima mora da bude obezbeđen i minimum rada da bi mogli da funkcionišu, kaže Svetlana Cvijanović.
– Svakako moraju da se vode mere predostrožnosti, ali moramo da imamo neki minimum rada da bi mogli da funkcionišemo. Pa u fabrikama radi i po 100 ljudi, a samo nekoliko ljudi ne može da izađe u svoju njivu i radi. Svi treba da vodimo računa o sebi i jedni o drugima i mi to hoćemo da radimo. Naravno da ne želim da ugrozim ni sebe ni svoju porodicu kada se vratim kući ili ljude oko sebe, jer meni ti ljudi trebaju i svakako hoćemo da ih zaštitimo. Niko od nas ko ima ta gazdinstva, ne želi da dovede nekog u nezgodnu situaciju i da se neko zarazi kod nas. Ali ništa manja zaraza neće biti kod nas nego što se može desiti u fabrici. Nije mali broj poljoprivrednika u Srbiji i jedni druge moramo da štitimo. Ovo što rade, bukvalno zatvaraju nas u svakom pogledu, uništavaju i dalje onako urušenu poljoprivredu da budemo u još goroj situaciji. Da dođemo u situaciju da ćemo morati da izađemo na ulice iako je taj policijski čas, da se pobunimo protiv nekih stvari. A to stvarno ne želimo, nismo nikad ni želeli. Uvek smo želeli da neke probleme rešavamo na civilizovan način da sednemo i da se dogovorimo.
Počela sa radom Elektronska pijaca Srbije
Od petka je počela sa radom Elektronska pijaca Srbije gde zainteresovani građani mogu da, uz jednostavnu registraciju, kupe potrebne proizvode, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. Reč je o najraznovrsnijem voću, povrću, mesu, sirevima, mleku, jajima, medu, kao i nizu drugih tradicionalnih srpskih prehrambenih proizvoda.
Poručena roba građanima može biti isporučena direktno od strane proizvođača, ali i preko brojnih kurirskih službi.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti na portalu ePijaca ili pozivom na brojeve telefona 060/011-57-11 i 064/818-87-77.
Narednih dana, ePijaca će uvesti nove mogućnosti korišćenja, o čemu će javnost biti obaveštena, navodi se u saopštenju.
Savez pčelara ponovo apeluje!
Savez pčelarskih organizacija Srbije je još jednom apelovao na državne organe da se pčelarima dozvoli kretanje, a po uzoru na druge Evropske zemlje poput Nemačke, Slovenije, Hrvatske i drugih gde je kretanje pčelara dozvoljeno u strogo kontrolisanim uslovima i uz stroge mere opreza – od kuće do auta, iz auta do pčelinjaka. U tom slučaju i kod nas ne postoji opasnost da će se pčelar zaraziti korona virusom, jer ne bi imao kontakte sa drugim licima. Pčelarima bi bilo zabranjeno i stajanje na benzinskim pumpama radi kupovine goriva, a zabranjene bi bile i posete drugim prodajnim objektima. Stav Saveza pčelarskih organizacija Srbije je da bi uz posebnu dozvolu koja se dobija popunjavanjem elektronskog zahteva za odobrenje kretanja za poljoprivredne proizvođače iz oblasti stočarstva, a koju izdaje Ministarstvo unutrašnjih poslova, trebalo da važi i za pčelare koji su stariji od 65, odnosno 70 godina, i da i oni mogu uz stroge mere opreza da se kreću do svojih pčelinjaka.
The post AGROSAVETNIK, 12. april 2020. appeared first on Dzenarika Cacak.