Rezultati analiza referentne laboratorije iz Madrida potvrdili su da se u Srbiji pojavila afrička kuga svinja, a nadležne službe su preduzele sve preventivne mere za sprečavanje širenja tog virusa, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. Afrička kuga je potvrđena u tri sela u okolini Mladenovca, zbog čega je 13. avgusta proglašeno zaraženo područje u prečniku od tri kilometra oko Rabrovca, Velike Krsne i Kusatka.
Reč je o virusu koji napada isključivo divlje i domaće svinje i za koji još uvek ne postoji vakcina kao preventiva. Radoslav Bogićević, veterinar iz Mrčajevaca, kaže da se još uvek ne zna kako je ovaj virus, kome je Srbija odolevala prethodnih nekoliko godina, došao do naših farmi ali ističe da nema opasnosti za ljude.
– To je virusna zarazna bolest koja napada isključivo domaće i divlje svinje i za tu bolest ne postoji lečenje, niti postoji vakcina. Svinje koje obole ili uginu, ili se moraju neškodljivo ukloniti. Kako je došlo do pojave ove zarazne bolesti kod nas, ne znam tačno i teško je to utvrditi, ali najčešće je to da su divlje svinje koje se slobodno kreću, prelaze granicu susednih država, a znamo da su sve okolne države već imale ovu bolest, tako da je verovatno neko ili putem svinjskog mesa ili nekim drugim načinom preneo ovu bolest. Potrebno je da vlasnici svinja pogotovu farmeri koji imaju veći broj svinja, vode računa o merama, da ne dođe do pojave bolesti. Ljudi ne mogu da obole, mogu čak i da konzumiraju meso, ne može im biti ništa, jer to nije zoonoza, ne prenosi se sa svinja na ljude, ali ljudi mogu biti prenosioci virusa raznoraznim načinima, jer je virus otporan u spoljnoj sredini, tako da može dugo da se održi. Ja mislim da se afrička kuga svinja prvo pojavila pre dve godine u Poljskoj i tim krajevima, ranije nismo imali u Evropi ovu bolest, međutim, migracijom divljih svinja i prenošenjem putem hrane stigla je i do nas, tako da su okolne države kod kojih nema Afričke svinjske kuge zabranile uvoz svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa iz naše zemlje. Nadam se da ćemo mi ovo brzo prevazići, odnosno da će vlasnici svinja sačuvati svoj zapat od virusa, naravno uz pomoć Veterinarske službe Srbije, navodi Bogićević.
Jedino rešenje u borbi protiv ove bolesti su preventivne mere, tj. da držaoci svinja vode računa o higijeni na farmama i da poštuju sve sanitarne propise. Bogićević kaže da se preporučuje obavezna dezinfekcija pre ulaska kod životinja, kao i dezinfekcija vozila za transport.
– Treba voditi računa o životinjama i svim higijenskim uslovima na farmama. Transport svinja mora biti pod striktnim nadzorom veterinarske inspekcije i veterinara. Sva sumnjiva i obolela grla i od nekih drugih bolesti moraju se adekvatno lečiti i kontrolisati, jer ovo je nešto novo i za veterinare na našem području, pa moramo biti oprezni da slučajno nešto ne bi promaklo. Za svaku svinju koja ne reaguje na lečenje antibioticima treba odraditi analize na nadležnom veterinarskom institutu da bi se isključila ili eventualno potvrdila ova bolest.
Bogićević ističe da su simptomi kod životinja različiti i na to treba posebno obratiti pažnju. Veterinari su dobili i priručnik sa uputstvima od Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede.
– Različiti su simptomi pošto je to virusna bolest. Prvi simptomi su visoka temperatura i gubitak apetita. Niko još od nas ovde nije ni video to, mi smo videli običnu kugu svinja koja se slično manifestuje, to su tačkasta krvarenja po koži, taj anatomski nalaz kada se uradi obdukcija svinje vide se razna krvarenja. Napada ceo organizam svinje, a sekundarno se nadovezuju na to i bakterije, pa je klinička slika vrlo raznolika. Mi smo u prethodnom periodu imali nekih drugih zaraznih bolesti kod goveda, plavi jezik i nodularni dermatitis. Veterinarska služba Srbije je adekvatno odgovorila zahtevu struke i te su bolesti trenutno pod kontrolom, mislim da ih trenutno i nema u našoj zemlji. Ovde je malo veći problem jer smo nemoćni u pogledu lečenja i preventive što se tiče vakcinacije, ali tu smo da savetujemo držaoce svinja kako da postupaju i šta da rade. Dobili smo i uputstvo od Ministarstva poljoprivrede, odnosno od Uprave za veterinu šta da radimo u slučaju sumnjive životinje na ovaj virus. Svaki veterinar koji dobije prijavu od vlasnika da je svinja bolesna, dužan je da tu životinju adekvatno tretira, leči, i ako je nešto sumnjivo, da obavesti nadležne veterinarske službe, a kod nas je to Veterinarski specijalistički institut Kraljevo.
Radoslav Bogićević je apelovao na poljoprivrednike koji gaje svinje za sopstvene potrebe, ukoliko primete neke od simptoma virusa afričke kuge, ili bilo koje druge bolesti, da svinje ne kolju i ne koriste u ishrani.
– Neće doći do toga sigurno da ljudi konzumiraju takvo meso, ali apelujem na ljude koji drže individualno svinje za sopstvene potrebe da nikako ne kolju životinje ukoliko ima znakova bolesti. Dešavalo se to u mojoj praksi da ljudi zakolju i bolesnu svinju, ali ističem da sve što je sumnjivo ne bi trebalo da se koristi za upotrebu, iz drugih razloga, ne samo zbog ove bolesti.
Nemanja Todorović, veterinar u firmi Patent Co, kaže da najveći problem predstavlja to što za ovu bolest još uvek nije pronađen lek, pa to može najviše da ugrozi industriju svinjskog mesa u Srbiji. Za sada nema mesta panici, tvrdi Todorović, koji takođe ističe važnost održavanja higijene na farmama, ali savetuje da se svinje ne hrane pomijama i da se ne izvode na ispašu.
– Iako je afrička kuga svinja registrovana u toku ove nedelje u nekoliko gazdinstava u okolini Mladenovca, ja bih rekao da nema mesta panici, već da svi farmeri i svi poljoprivredni proizvođači treba da se pridržavaju preporuka Ministarstva poljoprivrede i Uprave za veterinu, a naravno da znaju da i oni sami mogu da doprinesu da se bolest zadrži u tim žarištima gde se pojavila. Tu bih rekao prvo da ne treba hraniti svinje pomijama, treba izbegavati kontakte domaćih svinja sa divljim, takođe ne treba izvoditi svinje na pašu. Važno je održavanje higijenu i biosigurnosne mera u objektima, kako bi se higijensko sanitarni uslovi ispoštovali do kraja i samim tim smanjila mogućnost unošenja virusa koji prouzrokuje ovu bolest. Bilo je samo pitanje vremena kada će se afrička kuga svinja pojaviti kod nas s obzirom na to da je bolest registrovana u zemljama u okruženja još od 2014. godine, tako da još jednom kažem nema mesta panici. Nije bolest opasna za ljude, tako da je meso apsolutno bezbedno za ishranu, jedino što može nastradati u ovoj situaciji je naša industrija, ali mislim da će poljoprivredni proizvođači u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Upravom za veterinu obezbediti sve uslove da se ova bolest lokalizuje i spreči dalje širenje.
Todorović je takođe rekao da ne postoje specifični simptomi koji mogu da ukažu na to da je reč o ovoj bolesti.
– Ne postoje specifični simptomi koji ukazuju na afričku kugu svinja, jer postoji bar još deset bolesti sličnih kliničkih simptoma. U prvom slučaju ova bolest može biti akutna kada dolazi do iznenadne smrti životinje, znači bez ikakve prethodne manifestacije kliničkih simptoma. A kada dolazi do ispoljavanja kliničkih simptoma, onda dođe i do krvarenja na koži, na sluznicama, na njušci, tu je i povećana telesna temperatura koja može da ide do 42 stepena, zatim smanjen apetit, pojačana žeđ, znači svi neki nespecifični simptomi koji se mogu javiti i kod bilo koje druge bolesti. Ja bih savetovao farmerima i poljoprivrednim proizvođačima da se, ukoliko primete bilo kakve promene u zdravstvenom stanju svojih životinja, jave nadležnom veterinaru koji bi kasnije utvrdio da li se radi o toj bolesti i prijavio odgovornim službama, Veterinarskoj inspekciji i dalje, rekao je Todorović.
On je ponovio da ne postoji opasnost po ljude i u slučaju da konzumiraju zaraženo mesto.
– Bolest nije zoonoza, dakle ne prenosi se na ljude, ni na jednu drugu vrstu životinje. Ovo je isključivo virusna bolest domaćih i divljih svinja. Ljudi mogu biti vektori, tj. da na sebi nose virus na odeći ili obući i tako ga prenesu, ali sami ne mogu da obole.
U saopštenju Ministarstva poljoprivrede se ističe da je na mestima gde je potvrđeno prisustvo virusa, zabranjeno držanje svinja na otvorenom kako ne bi došlo do prenošenja zaraze, a pripremljena su i jasna uputstva za uzgajivače svinja, lovce, kao i obaveštenja na graničnim prelazima. Svaki slučaj ili sumnju na pojavu virusa afričke kuge svinja, treba prijaviti veterinaru ili veterinarskom inspektoru.
Mera zabrane uvoza svinjskog mesa iz Srbije je privremenog karaktera, a zemlje takvu odluku donose automatski kada postoji sumnja ili kada je proglašeno zaraženo područje.
Doneta je naredba o uvođenju principa regionalizacije u Srbiji, što znači da samo iz područja koje je zaraženo nema trgovine svinjama i svinjskim mesom, a sva ostala područja gde nema virusa su slobodna za trgovinu.
Posle monitoringa koji će trajati oko 40 dana, Srbija će moći nesmetano da izvozi na prostor Evropske unije i u druge države, a u skladu sa instrukcijama Svetske organizacije za zdravlje životinja.
The post AGROSAVETNIK, 18. avgust, 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.