Žetva pšenice je uglavnom završena, a prve procene su da je prinos ispod višegodišnjeg proseka. Na to su najviše uticali nepovoljni vremenski uslovi zbog kojih je kasnila jesenja setva, kaže Borko Ivanović, savetodavac za ratarstvo i povrtarstvo u čačanskoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi. Po njegovim rečima, procene su da će ovo biti jedna od lošijih godina kada je u pitanju prinos, ali i kvalitet ozime pšenice. Sa druge strane, druga strna žita kao što su ječam i ovas su na zadovoljavajućem nivou.
– Na osnovi podataka koje trenutno imamo sa terena, možemo da kažemo da je ova godina izuzetno loša i u poslednjih nekoliko godina jedna je od lošijih što se tiče prinosa i kvaliteta pšenice. Jesenja setva je dosta kasnila jer poljoprivredni proizvođači zbog vremenskih uslova nisu uspeli da na vreme pripreme zemljište, pa je na našem terenu pšenica posejana na 30% manje površina u odnosu na prethodne godine. Sve je to rezultiralo time da je prinos pšenice od 3,5 do 4 tone što je ispod višegodišnjeg proseka, a kod pojedinih proizvođača je bio izuzetno nizak. Ima čak situacija da pojedini proizvođači nisu imali računa da obave žetvu, tako da možemo da kažemo da je ova godina izuzetno loša i nadamo se da se neće ponoviti. Što se tiče ostalih strnih žita tu je dosta bolja situacija. Ječam je na nivou višegodišnjeg proseka – oko 5 tona po hektaru, a i ovas je na nivou višegodišnjeg proseka pa je to malo popravilo situaciju što se tiče ozimih i jarih strnina. Požnjeveno je 95% pod ozimom pšenicom, ječam je požnjeven skoro 100%, ostalo je da se završi žetva ovsa, tako da su ti radovi pri kraju i već polako počinje priprema za setvu ozimih strnina u ovoj godini koja svakako nije za pohvalu, tvrdi Ivanović.
Situacija nije mnogo bolja ni kod onih poljoprivrednih proizvođača koji su na vreme posejali pšenicu. Ivanović navodi da se optimalni rok setve u našem kraju iz godine u godinu pomera pa se ona obavlja i do polovine novembra.
– Oktobar je bio izuzetno topao pa poljoprivredni proizvođači nisu uspeli da na vreme pripreme svoje parcele za setvu, čekali su povoljniji i kišni period, tako da je setva obavljana i do kraja novembra. Pšenica je ušla nepripremljena u zimu koja je takođe bila sušna, a sušni period nastavio se i u proleće, sve do maja, a tada su pale obilne kiše, praćene velikim temperaturnim oscilacijama, što je izazvalo oboljenja pšenice. Tako da imamo već nekoliko godina situaciju da se taj optimalni rok setve u našem kraju pomerio i da se ona više ne obavlja od 10. do 25. oktobra, već je sada taj rok pomeren za nekih 10-15 dana.
Situacija u centralnoj Srbiji je slična kao kod nas, dok je u Vojvodini nešto bolja, kaže naš sagovornik. Na području rada Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Čačak, pod ozimim i jarim strninama je oko 6.000 hektara, od kojih je pod pšenicom između 3,5 do 4 hiljade što je značajno manje u odnosu na neke prethodne godine. Nažalost, imamo i situaciju da je kod određenog broja proizvođača prinos bio ekstremno nizak, tako da nije bio veći od 1 do 1,5 tone po hektaru.
I prošla godina nije bila dobra za proizvođače hlebnog žita. Iako je prinos bio nešto bolji, kvalitet zrna je bio lošiji, zbog čega mlinovi nisu otkupljivali pšenicu namenjenu za proizvodnju brašna, rekao je Ivanović.
Priprema zemljišta za jesenju setvu
On je podsetio ratare da nakon žetve urede svoje parcele kako bi ih pripremili za jesenju setvu.
Kada se završi žetva potrebno je posle određenog vremena istanjirati zemljište da se strnine otvore i da se podstakne rast korova, a nakon toga da se korovi tretiraju herbicidima, kako bi imali očišćene parcele za jesenju setvu ili ako se već ostavljaju te parcele za proleće da budu u mnogo boljem stanju što se tiče korova. Nadam se da će ova jesen biti mnogo povoljnija, da će poljoprivredni proizvođači uspeti sve na vreme odrade. Preporuka je da se za setvu kupuje kvalitetno seme, da se ne uzima svoje, kako bi se umanjile sve te eventualne posledice koje se neće dobro odraziti na prinos.
Za razliku od pšenice, kukuruz je za sada u veoma dobrom stanju, a ova biljna kultura i jeste poznata po tome što je otpornija na vremenske oscilacije. U čačanskom, milanovačkom, lučanskom, ariljskom i požeškom kraju kukuruz je posejan na oko 12.000 hektara što je neki standard već desetak godina. Trenutna situacija na parcelama pod kukuruzom obećava dobru godinu, pa će kukuruz po svoj prilici nadomestiti nedostatak stočne hrane koji je izostao zbog loših prinosa ozimih i jarih strnina.
– Što se tiče kukuruza za sada je situacija veoma dobra na svim parcelama u našem kraju gde je posejano oko 12.000 hektara kukuruza za zrno i silažnog kukuruza i nema nekih značajnih povećanja niti smanjenja što se tiče površina. Za sada je situacija zadovoljavajuća i ohrabrujuća i svakako mogu da se očekuju visoki prinosi. Nadam se da će biti slična godina kao prethodna kada smo imali rekordne prinose u proizvodnji kukuruza. Videćemo kakav će biti avgust što se tiče vremenskih uslova, ali za sada stanje na terenu izgleda baš dobro.
Počelo je vađenje krompira, a Ivanović kaže da se ove godine ne očekuju visoki prinosi kao prošle, ali bi proizvođači trebalo da budu zadovoljni, jer je krompir relativno dobro podneo obilne padavine, poplave i temperaturna kolebanja.
– Na osnovu dosadašnjeg pregleda terena, mogu da kažem da je situacija solidna. Prinosi neće biti na nivou prošle godine koja je bila jedna od rekordnih u poslednjih sedam, osam godina barem u čačanskom kraju. Mislim da će ove godine biti negde oko 30 tona po hektaru, što je izuzetno zadovoljavajuće kada se uzme u obzir to da smo imali dosta kišnog perioda i poplave, a očekujem i da cena bude solidna, pa će proizvođači krompira, nadam se, biti zadovoljni.
Rod kupusa u čačanskom kraju dobar
Nakon vađenja ranih sorti krompira, povrtari sade kupus. U ovom periodu je potrebno uraditi prihranu, kaže Ivanović, ističući da je rod kupusa poslednje dve do tri godine u čačanskom kraju veoma dobar. Očekivanja su da će i ove godine kupus biti dobrog kvaliteta, i da proizvođači mogu očekivati dobru cenu.
– Posle ranog krompira koji je izvađen sadi se kupus. Već je završeno rasađivanje, sada slede radovi prihranjivanja, prašenja kupusa, odnosno otvaranja tog površinskog sloja da koren dođe do vazduha, ali ovaj period je što se tiče proizvođača kupusa miran, jer nema velikih radova, a videćemo u narednom periodu kakve će biti vremenske prilike. Mogu da kažem da je kupus u poslednje dve, tri godine izuzetno kvalitetan i ne vidim razlog da i ove godine ne bude tako.
The post AGROSAVETNIK, 4. avgust 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.