Iz godine u godinu vremenske nepogode sve više nanose štetu poljoprivrednim proizvođačima, svake godine grad odnese deo roda u voćarskim selima, a ove godine imali smo i obilne padavine koje su prouzrokovale poplave, uništile mnoge useve, ratarske i povrtarske kulture. Šteta se u pojedinim krajevima još uvek procenjuje, ali svakako nije zanemarljiva, stoga će pored samih proizvođača posledice svega ovoga na kraju osetiti i potrošači. Takvog mišljenja je Radoslav Bogićević, predsednik Saveta Mesne zajednice Mrčajevci, koja je više puta zahvaćena obilnim padavinama. Najviše štete bilo je 18. juna kada su bujične vode oštetile mnoge puteve, a potom je 23. juna ponovo padao grad, koji po rečima Bogićevića, nije bio krupan, ali su zbog obilnih padavina velike štete pretpreli proizvođači krompira. Česte padavine i veoma visoke temperature nikako ne idu na ruku povrtarima.
– U Mrčajevcima nije bilo toliko velikog grada da bi oštetio voćnjake, ali je naneo štete poljoprivredi u delu Ilijaka gde ljudi imaju zasade krompira. Desilo se da je voda odnela krompir na ulicu. Podneli smo zahteve za prijavu štete u opštini, tako da čekamo da komisije izađu na teren i procene načinjenu štetu. Jedan od problema u stočarstvu ove godine biće i nedostatak hrane, iako je kišna godina, ljudi nisu kosili, tako da neće biti dovoljno hrane. Takođe, vreme je sparno, velika je vrelina zbog čega dolazi do sušenje plodova. Čujem od poljoprivrednika koji imaju kupus da ne mogu da ga rasade jer ne može da se primi. Za sve to su krivi vremenski uslovi.
I Ivanjica je još od zime u problemima sa vremenskim uslovima. U ovoj opštini, od velikih snežnih padavina pa do danas na snazi je vanredna situacija jer je bilo i mraza, i obilnih kišnih padavina, poplava i grada. Dobrivoje Radović iz Prilika, predsednik Asocijacije malinara i kupinara Srbije, kaže da su u mnogim mesnim zajednicama bujične vode odnele puteve. U problemu su i ratari i voćari, kaže Radović i ističe da mnogi malinari ne mogu da uđu u svoje zasade, a otežan je i transport malina.
– Jedna od najugroženijih mesnih zajednica na teritoriji Ivanjice su Prilike, zatim Bukovica, Lisa, Luke. U tim mesnim zajednicama je palo dosta kiše, poplavljeni su putevi, odneti su kukuruzi, krompir, poplavljeni su voćnjaci i malinjaci. Smatram da ove visoke temperature, nakon svih onih padavina, nikako nisu dobre. Sve što smo radili tokom godine je u suštini propalo, biće veliki problem da ljudi koji žive od poljoprivrede, prežive ovu situaciju. Imali smo slučaj i da su iskidane cevi od vode. Nije u pitanju gradska voda, već ona sa prirodnih izvorišta koju su meštani doveli pre dvadeset ili trideset godina.
Što se tiče aktuelnih problema u malinarstvu, Radović je rekao da ove sedmice nadležne inspekcije na terenu kontrolišu otkup, prodaju, uvoz i izvoz maline što bi trebalo da doprinese da se uredi tržište srpskog crvenog zlata i da se cena formira u skladu sa tržišnim principima. Radović je prisustvovao nedavnom sastanku u Vladi gde je predočio probleme i zahteve malinara koji smatraju da će kontrola otkupa dovesti do boljih uslova na tržištu i postizanja cene koju malinari očekuju. On kaže da značajni problemi datiraju još od prošle godine, a počeli su da se ponavljaju i ove kada je utvrđeno da na pojedinim otkupnim mestima nisu izdavani otkupni listići ili da su „fingirane“ cene.
– Država će omogućiti da njeni stručni timovi i institucije izađu na teren i sagledaju situaciju, a najbitnije je da se tržište dovede u red. To je najveći zahtev koji smo imali od Vlade Srbije i od ministra poljoprivrede. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo finansija, tržišne i poljoprivredne inspekcije, svi oni moraju učestvovati u procesu otkupa i izvoza maline. Odabrana su tri koordinatora za celu Srbiju, koji su od ponedeljka krenuli na teren. Najbitniji je sada rad na terenu sa otkupljivačima i hladnjačarima. Što se tiče cene, ne mogu reći da smo se dogovorili oko nje, ali naš predlog je da akontna cena bude 1,45 evra, da se krene od te cifre, pa da se nastavi sa trendom rasta. Pojedini hladnjačari su rekli da će prihvatiti te cene od 140, 150 dinara i da će se pratiti trend na tržištu.
Radović se osvrnuo i na proizvodnju kupine za koju kaže da je doživela veliki pad ne samo u Srbiji, već i u Evropi.
– Proizvodnja kupine je doživela fijasko, ne samo kod nas, već i u Evropi. Sva kupina koja je zaostala dve tri godine, prodata je pri kraju prošle godine i to po velikim cenama, bez doplate poljoprivrednim proizvođačima. Od kupaca izvoznika imamo saznanja da bi trebalo da se krene sa cenom od 100 dinara po kilogramu kupine, pa onda naspram trenda rasta ponude i potražnje, da ta cena ide naviše. Poručio bih samo da je mnogo urađeno, otvorene su oči i nama i proizvođačima da moramo mudro paziti kako i kome prodajemo. Uz pomoć nadležnih institucija ne smemo dozvoliti izvoznicima i otkupljivačima onakvo ponašanje kako su imali 2018. godine.
Podsticaji za poljoprivredu
Ministarstvo poljoprivrede u kontinuitetu donosi pravilnike za ostvarivanje podsticaja iz oblasti stočarstva, pa je i ove godine doneto niz pravilnika koji definišu uslove i način pod kojima proizvođači mogu ostvariti podsticaje za određene vidove stočarske proizvodnje, na osnovu koga do 31. jula stočari mogu podnositi zahteve za podsticaje za umatičena grla goveda, ovaca i koza, a tu je i Pravilnik za ostvarivanje podsticaja za krave za uzgoj teladi za tov.
– Proizvođači koji gaje goveda sa punim poreklom, a koja su pod kontrolom proizvodnih osobina od strane odgajivačkih organizacija, imaju pravo na dobijanje podsticaja u iznosu od 25.000 dinara po grlu. Uslov za ravničarske terene su tri krave, a za područja sa otežanim uslovima proizvodnje su dve krave. Zahtevi se podnose do 31.07. ove godine. Što se tiče umatičenih ovaca, iznos podsticaja je 7000 dinara po grlu, uz uslov da na ravničarskom području proizvođač mora imati minimalno 30 grla, a na području sa otežanim uslovima 10. Kod koza je taj broj malo drugačiji, za ravničarska područja je 10, a za područja sa otežanim uslovima, pet grla. U obzir dolaze koze i jarčevi, odnosno ovce i ovnovi. Što se tiče neumetičenih krava, prava na podsticaje ostvaruju proizvođači koji imaju minimalno dve krave oteljene u periodu od 01.07.2018. godine do 30.06. ove godine. Do 31.07. za takva grla mogu da se podnose zahtevi, a iznos po grlu je 20.000 dinara, objašnjava Nebojša Brajović, savetodavac za stočarstvo iz čačanske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe.
Još jedan važeći pravilnik jeste Pravilnik za tovna grla, odnosno za junad, jagnjad, jarad i svinje koje se najčešće gaje na našem terenu.
– Predviđeno je da se zahtev podnosi za svaku godinu, počev od 01. februara do 31. jula tekuće kalendarske godine, ako su grla predata klanici ili izvezena u periodu od 01. jula prethodne godine do 30. juna tekuće godine. Ovaj Pravilnik ima izuzetak, odnosno za ovu godinu je predviđeno da se rok menja, tako da se to odnosi na grla koja su zaklana ili izvezena u periodu od 01. oktobra 2018. do 30. juna ove godine. Zahtev se podnosi posebno za svaku vrstu tovnih grla, znači za junad, svinje, jagnjad i jarad, s tim što se za istu vrstu tovnih grla podnose najviše do tri zahteva. Ono što je interesantno za proizvođače je Pravilnik o podsticajima za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva, odnosno za izgradnju i opremanje objekata za unapređenje poljoprivredne primarne proizvodnje i Pravilnik koji omogućava podsticaje za nabavku kvalitetnih priplodnih grla. Svi zahtevi se podnose Upravi za agrarna plaćanja pri Ministarstvu poljoprivrede, a za ostale informacije pozivam proizvođače da se obrate Poljoprivrednoj, savetodavnoj i stručnoj službi u Čačku, kaže Brajović.
Bavljenje stočarstvom, kao jednom od dve osnovne grane poljoprivrede je teško, navodi sagovornik i dodaje da su prema njegovom iskustvu sa terena, interesovanja stočara najviše usmerana ka tehnologiji i uslovima gajenja određenih vrsta životinja i načinima ishrane stoke.
– Ono što interesuje proizvođače najviše se tiče tehnologije i uslova gajenja određenih vrsta životinja, dosta interesovanja ima oko načina ishrane određenih vrsta i kategorija životinja, kao i za podsticaje koje Ministarstvo omogućava. Bavljenje stočarstvom je teško, zahteva angažovanje čoveka 365 dana u godini, 24 sata dnevno. Ali opet sve zavisi od tržišta, od uslova privređivanja. Jedna proizvodnja bude rentabilnija u odnosu na drugu, tako da tu nema nekog generalnog stava šta je lakše, bolje ili isplativije.
The post AGROSAVETNIK, 30. jun 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.