Sneg koji je padao prethodnih dana, po oceni poljoprivrednih stručnjaka dobrodošao je površinama pod ozimim kulturama, ali i zemljištu koje nije obrađeno, kako bi uslovi za prolećne radove bili bolji. Setva strnih žita je dosta kasnila zbog male količine padavina tokom jeseni pa su ratari imali problema sa suvim zemljištem koje je samim tim bilo teže za obradu i nije na vreme moglo da se pripremi za setvu koja se u pojedinim krajevima naše zemlje produžilo i do kraja novembra, pa čak i do početka decembra. Dobrivoje Popović, savetodavac za ratarstvo iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe u Kragujevcu, kaže da je u Šumadiji strnim žitima zasejana oko trećina planiranih setvenih površina i da ove snežne padavine i niske temperature nisu naškodile tim usevima.
Sneg povoljno utiče na useve
– Usevi jesenje setve su dve grupe useva, krmno bilje i strna žita. Krmno bilje koje se seje krajem avgusta i početkom septembra i naravno strna žita koja se seju u oktobru i novembru. Zasejano je i jednih i drugih biljnih vrsta svega oko trećine, negde oko 30 do 40 odsto planiranih ili prosečno uobičajenih setvenih površina svake godine. Bilo je suše, veoma teških uslova, nije mogla da se obavi osnovna obrada i priprema zemljišta za setvu i izostala je setva na većini atara, a izostala je i osnovna obrada za prolećnu setvu. Usevi koji su zasejani su u dobrom stanju zavisno od vremena setve, da li je oktobar ili raniji period, ili je to setva krajem novembra odnosno početkom decembra. Ova vlaga izuzetno povoljno utiče, padavine su u obliku snega, niske temperature koje su bile do -12 ili -14 stepeni apsolutno ne deluju na izmrzavanje jer je bilo snežnog pokrivača. Inače, na izmrzavanje i proređivanje useva strnih žita utiču temperature ispod -14 stepeni kada su površine bez snega.
Ono što je značajno je da su snežne padavine poboljšale vodni režim u zemljištu, kaže Dobrivoje Popović, i ističe da će biti neophodno još padavina, naročito snega, kako bi rezerve vodenog taloga tokom proleća bile na optimalnom nivou.
– Mogu da kažem da su ove padavine uobičajene za ovaj period, uticale su povoljno, ali ne samo na useve nego i na još jedan momenat u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno biljnoj proizvodnji, a to je poboljšanje vodnog režima u oraničnom sloju i u dubljim slojevima. S obzirom na nedostatak vlage koji traje već decenijama, instrumenti u nekim periodima čak i ne mogu da zabeleže postojanje vlage na metar-dva dubine, ovo vreme je veoma povoljno za poboljšanje vodnog režima. To je od 20 do 50 litara količine padavina, zavisno od atara. Padavine u obliku snega su blagotvornije u ovom periodu od kiše jer ih zemlja polako upija, ne otiče. To je za sada dovoljno da se nakupe rezerve i ja bih bio veoma srećan kada bi bilo padavina u nekom kasnijem periodu, čak i u većim količinama, da bismo imali rezervu vodenog taloga i vodni režim u optimalnom stanju negde početkom i tokom proleća.
Prinos pšenice ispod proseka, prinos kukuruza dobar
Prinos pšenice u Šumadijskom kraju prošle godine je bio ispod proseka, kaže naš sagovornik, ali je sa druge strane prinos kukuruza bio veoma dobar.
– Prinosi su nešto ispod proseka kod strnih žita, ječam je bio zadovoljavajući, pšenica negde između 3 i 3,5 tone u ukupnom proseku, ali zato smo imali izuzetno dobre prinose kukuruza, suncokreta i soje. Suncokreta je bilo 3,5 tone, kukuruz je sa dobrim prinosom iznad šest tona suvog zrna po hektaru, a bilo je i atara sa devet tona suvog zrna po hektaru. Mogu da kažem da je soja ove godine u atarima gde se gaji bila sa rekordnim prinosima od 4 tone po hektaru što je za Šumadiju, pa i za Vojvodinu, pojam proizvodnje soje.
Na početku prošlogodišnje vegetacije očekivanja su bila da će rod i prinos pšenice biti veoma dobri jer je ovoj žitarici pogodovalo vreme od setve do pred samu žetvu, ali potom su krenule česte kiše koje su uticale na to da u pojedinim krajevima naše zemlje zrno bude nešto lošijeg kvaliteta. Nakon toga, otkup je prošao veoma loše, kaže Dobrivoje Popović, s obzirom na to da je bilo slučajeva da se pšenica otkupljivala i za samo 12 dinara po kilogramu, zbog čega je u Šumadiji u otkupu završila polovina prošlogodišnjeg roda.
– Finalni podaci su poražavajući, tačno je to da je polovina otišla, a polovina nije, i to po veoma niskim cenama, a to je bilo na donjoj granici parametara za otkup. Mlinsko-pekarska industrija ima velike rasture ili malu količinu povoljnog koeficijenta u mlevenju i zato se to događa da oni izbegavaju otkup.
Plastenička proizvodnja u Šumadiji nedovoljno razvijena
Plastenička proizvodnja u Šumadiji nije dovoljno razvijena, pa najveći broj povrća koje se može naći na pijačnim tezgama u Kragujevcu i okolini stiže iz Pomoravlja i sa juga Srbije.
– Mi smo tu za Čačkom, Kraljevom, ali za Čačkom posebno, a naročito kada je trstenički kraj u pitanju. Kragujevac i okolina, odnosno Šumadija, nemaju stakleničko-plasteničku proizvodnju koja beleži značajne rezultate. Odnosno imamo je, ali u odnosu na te atare nemamo ni deseti deo, možda i mnogo manje. Snabdevanje povrćem Kragujevca i okoline je uglavnom iz dela Pomoravlja i juga Srbije, ali dobar deo se snabdeva i iz Jagodine, Ćuprije, Paraćina, tačnije iz dela koji je izuzetno bogat stakleničko-plasteničkom proizvodnjom.
Nedostatak tradicije gajenja povrća u zaštićenim uslovima je jedan od razloga nedovoljne plasteničke proizvodnje, ali i činjenica da je na području Šumadije bezvodni teren koji je poznat i po malim količinama padavina.
– Mislim da je razlog navika, odnosno ne postoji tradicija proizvodnje povrća kao što to postoji u Pomoravlju o kome govorim. A problem je i u oskudnim količinama vode. Povrće zahteva ogromne količine vode, Šumadija je bezvodni teren u pravom smislu: po količini padavina, protočnim vodama i po bunarima koji su jako duboki.
Idealno vreme za pripremu rane prolećne setve
Dobrivoje Popović poručuje poljoprivrednicima da nakon otapanja snega iskoriste ovo vreme i vlažno zemljište da izvrše osnovnu obradu i pripremu za ranu prolećnu setvu.
– Ja bih samo dodao iz iskustva da treba iskoristiti ovu vlagu. Biće sada možda i dana kada će biti suvo, prosušenu površinu iskoristiti za osnovnu obradu za prolećnu setvu. Odmah da se uradi i osnovna obrada i priprema za prvu ranu prolećnu setvu, to je kraj februara, početak marta kada se seju jari ječam, ovas, crvena detelina, neke krmne kulture, grašak i tako dalje. I preporučio bih, s obzirom na velike troškove pri ulaganju u poljoprivrednu proizvodnju, da se ovoga puta izostavi osnovno đubrivo pošto je vrlo kasno za narednu vegetacionu sezonu, bilo da su to stajnjak ili kompleksna mešana đubriva. Zašto? Jer je naredni period kratak za razlaganje tih đubriva, da budu u vodenom rastvoru, da ih zemljište razloži i da se usvoje u narednoj vegetacionoj sezoni. Praktično treba ići samo sa azotnim đubrivima za narednu vegetacionu sezonu.
Obavezan upis katastarskih parcela na kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnja
Izmenjenim Pravilnikom o upisu u Registar poljoprivrednih gazdinstava i obnovi registracije, kao i o uslovima za pasivan status poljoprivrednog gazdinstva, koji je stupio na snagu krajem decembra, predviđen je obavezan upis svih katastarskih parcela na kojima se obavlja poljoprivredna proizvodnja. Dakle, poljoprivrednici su ove godine u obavezi da obnove registraciju gazdinstva, a obnova će se obavljati u periodu od 1. marta do 30. aprila, kaže Biljana Janjić, savetodavac za agroekonomiju u čačanskoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi. Zahtev za obnovu moraju da podnesu lično nosioci gazdinstava, a savetodavci Poljoprivrednih stručnih službi iz Čačka, Gornjeg Milanovca, Arilja i Lučana će im biti na raspolaganju za svaki vid pomoći i saveta koji im budu neophodni.
– Po ovom novom Pravilniku, za razliku od prethodne dve godine gde nije bila neophodna obnova registracije poljoprivrednih registrovanih gazdinstava, neophodno je u ovoj godini izvršiti obnovu registracije svih registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a ta obnova će se vršiti u periodu od 1. marta do 30. aprila. Bilo koju promenu koju imaju, bilo da se tiče poljoprivrednih kultura na zemljištima, vrste životinja ili promene zemljišnog poseda koji je osnova korišćenja zemljišta kao što su recimo katastarska veličina i katastarska kultura, vlasništvo ili zakup, neophodno je prijaviti Upravi za trezor Ministarstva finansija. Takođe bih napomenula da se svi poljoprivredni proizvođači koji će vršiti obnovu registracije poljoprivrednih gazdinstava, mogu obratiti našoj Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi, kako na teritoriji Čačka, tako i na teritoriji Milanovca, Arilja i Lučana, radi pomoći zbog toga što su propisani i novi obrasci za upis i obnovu registracije poljoprivrednih gazdinstava.
U slučaju da poljoprivredni proizvođači ne obnove gazdinstvo na vreme, odnosno u predviđenom periodu od 01. marta do 30. aprila, gube pravo na subvencije države do ponovnog prelaska gazdinstva u aktivan status, kaže Biljana Janjić.
– Ukoliko poljoprivredni proizvođači ne obnove gazdinstvo na vreme, odnosno, u ovom periodu kako je propisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, tada gazdinstvo prelazi u pasivan status što znači da ne može više koristiti nikakve subvencije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do onog momenta dok ponovo ne pređe u aktivni status.
Postoje i neke teže povrede kao što su falsifikovana dokumenta, davanje lažnih izjava, i u tim slučajevima poljoprivredno gazdinstvo prelazi u pasivan status od tri do pet godina. Što se tiče ovih koji ne izvrše obnovu gazdinstava od 01. marta do 30. aprila, oni tek sledeće godine kada bude ponovo rok za upis, odnosno obnovu registracije, mogu preći u aktivan status.
Donet novi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu
Krajem decembra donet je i novi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja prava na podsticaje u stočarstvu za tov junadi, svinja, jagnjadi i jaradi koji je doneo određene izmene.
– Što se tiče Pravilnika o uslovima i načinu ostvarivanju na podsticaj u stočarstvu za tov junadi, svinja, jagnjadi i tov jaradi obavestila bih sve poljoprivredne proizvođače koji se bave tovom junadi da imaju novine i što se tiče datuma podnošenja zahteva, uslova pod kojima se vrši podnošenja zahteva, kao i u pogledu broja junadi. Za razliku od dosadašnjeg Pravilnika gde je mogao konkurisati svako ko ima tovnu junad, pa i jedno grlo u tovu, po ovom novom Pravilniku ne može se konkurisati za podsticaje za tov junadi ukoliko nemate minimum tri tovna grla. Takođe je novina u pogledu podsticaja u stočarstvu za tov svinja gde se sada može ostvariti podsticaj za najviše 5000 grla tovnih svinja po registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu u toku jedne kalendarske godine, a po prethodnom Pravilniku je to bilo 10.000 grla tovnih svinja. Napomenula bih za sve poljoprivredne proizvođače da su novi i datumi kada se podnose zahtevi za podsticaje za svaku godinu. Definisani rok je od 01. februara do 31. jula za razliku od prošle godine kada su podnošeni od 01. januara do 15. oktobra. Znači od 01. februara do 31. jula tekuće kalendarske godine ukoliko su grla predata klanici ili izvezena u periodu od 01. jula prethodne kalendarske godine do 30. juna tekuće godine. Izuzetak je 2019. godina gde se uzimaju sva grla koja su izvezena i predata klanici od 01. oktobra 2018. godine do 30. juna tekuće godine.
Uz zahtev za podsticaje u stočarstvu za grla predata klanici podnosi se prijemnica za otkupljena grla sa specifikacijom grla za koje se podnosi zahtev, overena od strane klanice i nadležnog veterinarskog inspektora.
The post AGROSAVETNIK, 20. januar 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.