U Kniću je od 24. do 26 septembra održan kurs na temu „Intenzivna proizvodnja povrća i voća u zaštićenim prostorima“ na kome su predavači bili profesori Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu i menadžeri kompanije „Avital“, a polaznici oko 20 voćara i povrtara iz svih krajeva Srbije.
– Kurs se sastojao iz teorijskog dela, na kome su učestvovali kao predavači profesori sa Poljoprivrednog fakulteta iz Beograda. Neke od tema kursa bile su tehnologija gajenja povrća u zaštićenim prostorima i oblici zaštićenih prostora, pokrivni materijali koji se koriste za gajenje u našim uslovima, kao i izrada biznis plana – potrebe, mogućnosti i ograničenja koja postoje u realizaciji kao i prodaja i marketing svežeg voća i povrća, objasnila je jedan od predavača na kursu prof. dr Jasminka Milivojević sa katedre za voćarstvo Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Zbog klimatskih promena i čestih vremenskih nepogoda, gajenje voća i povrća u zaštićenim prostorima bi trebalo da ima veću primenu, što je slučaj u mnogim zemljama u kojima je voćarstvo razvijeno, međutim kod naših proizvođača, ove tehnologije su tek u začetku.
– S obzirom na globalne klimatske promene i na česte vremenske nepogode praćene učestalom pojavom grada, pljuskovitim padavinama, snegovima u proleće i mrazevima, moramo se prilagoditi određenom primenom objekata koji su namenjeni za intenzivnu proizvodnju povrtarskih i voćarskih kultura. Oni podrazumevaju korišćenje visokih tunela, niskih polietilenskih tunela kao najprostijih objekata zaštićenog prostora koji su primenjivi, na primer, u proizvodnji jagode i nekog povrća, zatim plastenika, staklenika. Postoje još neki vidovi zaštićenih prostora kao što su protivgradni sistemi i sistemi zaštitnih kapa koji pružaju zaštitu od kiše i jakog intenziteta sunčevog zračenja. U isto vreme, ako se koristi dupla pokrivka može se uključiti protivgradna mreža kao zasena i zaštita od grada. Sve ovo može da se primeni u proizvodnji jagode, maline, kupine, borovnice, ribizle koje se u zemljama koje imaju razvijenu proizvodnju voća zapravo i do sada dosta i primenjuje.Kod nas su ove tehnologije tek u začetku. Ono što bih mogla istaći je da je sada proizvodnja jagode zaživela u tim oblicima zaštićenog prostora i ima svoju ekonomsku isplativost, dok se proizvodnja kupine, maline, borovnice više realizuje na otvorenom polju ili sa primenom protivgradnih sistema kao vidova zaštite od grada i od jakog intenziteta sunčevog zračenja. Novi aspekt primene ovakvih vidova zaštićenih prostora je u tome što se reguliše i mikroklima.
Jedan od problema u gajenju i plasmanu jagodastog voća u Srbiji, pre svega maline i kupine, po rečima naše sagovornice je nedovoljna potrošnja ovog voća u svežem stanju, ali isto tako manji izvoz u svežem stanju na inostrano tržište. Savremena tehnologija gajenja jagodastog voća ima veliku perspektivu, ali za to je potrebna edukacija proizvođača, objasnila je dr Jasminka Milivojević.
Tokom trodnevnog kursa organizovani su obilasci poljoprivrednih gazdinstava od kojih je jedno u Topoli sa zasadima jagode gde su učesnici kursa imali priliku da se upoznaju sa načinima gajenja novih remotantnih sorti jagode, a na plantažama firme Gruža Agrar sa savremenom tehnologijom gajenja borovnice u zaštićenim prostorima.
U Srbiji se zapaža trend rasta gajenja borovnice i ona postaje sve značajnija vrsta voća, kaže dr Jasminka Milivojević i dodaje da je tome doprinela povećana potražnja za ovim voćem i visoka cena na evropskom tržištu. Po rečima naše sagovornice, borovnica zahteva kiselo zemljište sa lakim mehaničkim sastavom a uz primenu savremene tehnologije gajenja, mogu da se ostvare visoki prinosi. Problemi se javljaju prilikom zasnivanja zasada na zemljištima koja imaju visok sadržaj gline ili je neadekvatna PH vrednost zemljišta. U takvim slučajevima veoma dobre rezultate pokazuje gajenje borovnice u kontejnerima, saksijama ili vrećama.
The post AGROSAVETNIK, 4. oktobar 2020. appeared first on Dzenarika Cacak.