Ove godine je bilo dosta problema za poljoprivrednike, naročito za voćare, jer su vremenski uslovi bili nepovoljni i smanjili su prinos mnogih voćnih vrsta kao što su malina i kajsija. Sa druge strane, ratari uglavnom mogu biti zadovoljni. Jedan od najvažnijih poslova u ratarstvu je završen, a to je žetva pšenice. Po rečima Milana Damljanovića iz čačanske Poljoprivredne savetodavne i stručne službe, u Moravičkom okrugu je ove godine prinos pšenice veći od prošlogodišnjeg.
– Proizvođači pšenice su ove godine zadovoljni, imali smo povoljne uslove za uzgoj pšenice, odlično vreme za žetvu, tako da su prinosi bili izuzetni. S obzirom na to da se kod nas u proizvodnju pšenice ne ulažu velika sredstva, ovakvi prosečni prinosi koji smo imali ove godine zadovoljili su naše poljoprivredne proizvođače. Prosečan prinos je, inače, veoma diskutabilan. Kreće se od 3 do 7-8 tona po hektaru. Na našem području je uobičajeno da se taj prinos kreće oko 4,5 – 5 tona po hektaru, a ove godine je bio i za celu tonu više od proseka, a imali smo i parcele sa 8 tona prinosa po hektaru, iako su one ipak u manjem broju.
Stanje u zasadima kukuruza je veoma dobro, kaže Damljanović i dodaje da proizvođači ove godine mogu da očekuju rekordne prinose.
– Ove godine smo imali ukupno oko 11,5 hiljada hektara zasejano kukuruzom, što onim za branje što kukuruzom za proizvodnju silaže. Setva je izvršena u optimalnom roku, nicanje je bilo uredno. Nakon toga je usledio period zahlađenja koji je usporio vegetaciju kukuruza za do 3 nedelje, ali su sledili povoljni uslovi sa dovoljno padavina i zadovoljavajućim temperaturama tako da je vrlo brzo nadoknađen taj gubitak u razvoju. Ako bi se nastavili ovakvi uslovi, mogli bismo se nadati rekordnim prinosima u proizvodnji. A za 15-20 dana početi i berba najranijih hibrida.
Na našem području su u poslednje vreme zatupljeni hibridi III i IV grupe koji ranije stižu za branje, kaže Damljanović. Preporuka proizvođačima u ravničarskom području je da ugajaju hibride IV i V grupe zrenja, a za silažu kao i do sada treba koristiti hibride koji imaju kasniju vegetaciju.
– Postoje grupe zrenja od I do VIII s tim što se u našim krajevima uglavnom koriste od III do VII grupe zrenja, znači razlika između pojedinih grupa je od 5 do 7 dana. Praktično su najraniji hibridi tzv. stodanci, odnosno oni koji stižu za 3 meseca odnosno nekih 100 dana, dok najkasniji stižu za 135-140 dana. U povoljnim vremenskim uslovima u suštini svi ti hibridi mogu da se razviju na našem podneblju, ali ako dođe do nepovoljnih vremenskih uslova kada kukuruz ne može da „nakupi“ dovoljnu temperaturu za svoj razvoj i zrenje, može da dođe do kašnjenja u zrenju i do buđanja zrna i neželjenih posledica koje je posle teško suzbiti.
Vremenski uslovi pogodovali razvoju kromira
Proizvođači krompira se pripremaju za vađenje kasnih sorti. Damljanović kaže da je krompir u Moravičkom okrugu posađen na 3600 hektara i da su vremenski uslovi pogodovali njegovom rastu i razvoju.
– Imali smo obilje padavina, a temperature su bile nešto niže i nije bilo udarnih razlika između dnevnih i noćnih temperatura, tako da se krompir od početka razvijao ubrzano i vegetacija je išla 2 nedelje ispred uobičajenog vremena.
Skidanje zelene mase u zasadima krompira značajno olakšava postupak vađenja krtola, kaže Damljanović ističući da je veoma važno obratiti pažnju na pravilno skladištenje, kako bi se krompir tokom čuvanja zaštitio od krompirovog moljca.
– Osnovni saveti za vađenje i skladištenje kromira su da najpre treba uraditi skidanje zelene mase krompira, bilo hemijski ili mehanički, jer to olakšava vađenje. Poslednjih godina imamo pojavu krompirovog moljca kada je krtola krompira na površini. Takođe, prilikom vađenja ukoliko krompir ostane na površini zemljišta duže vreme, može doći do zaraze što nije dobro jer kada se takav krompir uskladišti u skladištima koja nisu dobro dezinfikovana i očišćena, dolazi do razvoja i nekoliko generacija krompirovog moljca koji izaziva truljenje krompira. Zato krompir treba što ekspeditivnije izvaditi, džakirati na parcelama ili na drugi način prevesti do magacina koji moraju biti dezinfikovani i uskladištiti ih na vreme. Skladišta moraju imati mreže na prozorima i vratima jer znamo da prilikom skladištenja svi otvori moraju biti otvoreni radi sušenja krompira. Ako dođe do zaraze u skladištima, posle toga je gotovo nemoguće eliminisati krompirov moljac.
Po rečima našeg sagovornika, proizvođači danas na raspolaganju imaju preko 40 sorti krompira, većinom visokorodnog, namenjenog za industrijsku preradu, ali je poznato da su za konzumiranje namenjene sorte koje imaju niži prinos.
– Današnji prinosi od 4,5-5 vagona dobri, a u uslovima zalivanja kreću se od 6-7 vagona. Prinos i kvalitet krompira su dijametralno suprotni. Ukusnije i kvalitetnije su one sorte koje imaju niži prinos i kraću vegetaciju, dok su visokorodne sorte uglavnom namenjene za industrijsku preradu.
Na parcelama na kojima je zasađen kupus, stanje je dobro. Vremenske prilike nisu uticale na pojavu određenih bolesti, tako da problema u proizvodnji ovog povrća za sada nema. Damljanović kaže da ostaje da se vidi kakvo će biti stanje na tržištu.
– Proizvođači znaju da moraju da se rukovode plodoredom jer kupus ne podnosi monokulturu, dolazi do razvoja mnogih bolesti pre svega na korenu a i do bolesti same biljke. Te bolesti su opasne i mogu da smanje rod kupusa za 70%. Ukoliko se o ovome vodi računa, problema nema. Ostaje da se vidi kakvo će biti stanje na tržištu. Znamo da ako nešto dobro rodi obično su loše cene i proizvođači obično budu nezadovoljni ako je cena niska jer nemaju ekonomskog opravdanja ni da vade ni lageruju a kamoli da ga prodaju.
Otkazan Međunarodni poljoprivredni sajam
Međunarodni poljoprivredni sajam koji je trebalo da se održi u maju, a potom je pomeren za septembar, ipak neće biti održan. Menadžment Novosadskog sajma sada razvija platformu za virtuelni Poljoprivredni sajam koji će biti mesto za povezivanje izlagača sa krajnjim korisnicima, pa će tako sajam biti održan u virtuelnom formatu, a o tačnom datumu javnost će biti naknadno obaveštena. Prema sadašnjoj odluci, 87. međunarodni poljoprivredni sajam trebalo bi da bude održan od 15. do 21. maja 2021. godine. Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu jedan je od pet najznačajnijih poljoprivrednih sajmova u Evropi koji okuplja oko 1.500 izlagača iz 60 zemalja.
The post AGROSAVETNIK, 23. avgust 2020. appeared first on Dzenarika Cacak.