Kvalitet hrane za životinje je jedan od glavnih uslova za postizanje zadovoljavajućih proizvodnih rezultata i očuvanja zdravlja životinja, pa je izuzetno bitna kontrola gotove hrane, kao i sirovina koje ulaze u sastav tih smeša, kaže Nemanja Todorović, veterinar iz beogradske kompanije Patent Co. Kada se govori o kontroli i kvalitetu stočne hrane, prvenstveno se misli na mikotoksine kojih uvek ima u različitim količinama i različitom odnosu.
-Na njihovo prisustvo ne treba gledati kao na izuzetak koji se javlja s vremena na vreme, već na jedan prirodni fenomen koji je sve vreme prisutan. Sušne godine i kišni periodi tokom žetve pogoduju pojavi mikotoksina, naročito u kukuruzu i ostalim žitaricama. Takva je tekuća, a ista situacija je zabeležena i prethodnih godina, a kao posledica ovih globalnih klimatskih promena isti scenario se očekuje u narednim godinama. Zbog toga treba obratiti pažnju prvenstveno na nivoe mikotoksina u žitaricama i u hrani za životinje.
Mikotoksini u organizam dospevaju putem kontaminirane hrane i mogu da nanesu značajne štete u stočarstvu.
– Ove štete se ispoljavaju u vidu direktnih gubitaka zbog smrti životinja, što se dešava ređe, ali najčešće te posledice i ti problemi u proizvodnji nastaju indirektno zbog pada proizvodnih rezultata i reproduktivnih sposobnosti domaćih životinja. Javnosti je najpoznatija grupa aflatoksina i to prvenstveno zbog problema koji se javio pre par godina, zbog rezidua koji je taj aflatoksin ostavio u mleku, pri čemu je naneta ogromna šteta industriji mleka u Srbiji.
Analize ovogodišnjeg roda ječma i pšenice pokazale su da je 70 odsto uzoraka sa teritorije Srbije i Bosne i Hercegovine kontaminirano fumonizinom – mikotoksinom koji izaziva ogromne štete u stočarstvu, naročito sa aspekta proizvodnje.
– Što se tiče situacije na terenu, pored aflatoksina koji je svima poznat, postoji još nekoliko grupa mikotoksina koji su poslednjih godina i značajnije od aflatoksina. Analize ovogodišnjeg roda ječma i pšenice pokazale su da je 70 odsto uzoraka sa teritorije Srbije i Bosne i Hercegovine kontaminirano fumonizinom koji izaziva ogromne štete u stočarstvu.
Stalna kontrola prisustva mikotoksina u stočnoj hrani je neophodna mera za prevenciju pojave mikotoksikoza kod životinja.
– Pored kukuruza i žitarica, mikotoksini se mogu naći u bilo kojoj drugoj hrani kako za životinje, tako i za ljude. Kada govorimo o tim monitorinzima koji su se radili prošle i ove godine, takođe je primećeno da je u više od 80 odsto uzoraka dijanostikovan jedan i više mikotoksina. To je izuzetno bitno, s obzirom na to da mikotoksini deluju sinergistički, tj. da oni jedan drugom pojačavaju negativno dejstvo, čak i u manjim koncentracijama, prouzrokujući veće štete u stočarstvu. Svi ovi podaci ukazuju na to da je stalna kontrola prisustva mikotoksina u stočnoj hrani neophodna mera za prevenciju pojave mikotoksikoza kod životinja, kao i sa aspekta kvaliteta hrane za ljude kao što su mleko, meso, jaja, meso od ribe i sve ostale namirnice animalnog porekla.
Najvažnije mere u borbi protiv mikotoksina
Najvažnija karika u borbi protiv mikotoksina je prevencija, istakao je Nemanja Todorović.
– Borba sa mikotoksinima se odvija na više nivoa i svi koji učestvuju u lancu proizvodnje stočne hrane moraju dati svoj doprinos. Tu se misli na sam početak, od odabira sorte žitarica, sorte kukuruza koje su otporne na gljivice, zatim, vreme berbe i žetve, tj. da se konkretno berba kukuruza radi kada je vlaga zrna maksimalna do 15 odsto. Zatim u daljem procesu skladištenja, veoma je bitno pripremiti ispravno higijensko skladište i vršiti njegovu dezinfekciju. Takođe, naša preporuka je da se lomljena zrna kukuruza odvoje, da se svi oni klipovi koji na sebi imaju plesni odvoje i ne unose u skladište, i naravno da se takvim klipovima ne hrane životinje.
Plesni se javljaju kod drugih žitarica i zato je neophodno adekvatno korišćenje agrotehničkih mera, znači izbalansirano đubrenje, redovno uklanjanje štetočina, odvajanje prošlogodišnjeg od ovogodišnjeg roda, zatim obezbediti da se prilikom žetve što manje oštećuje zrno, da se vrši provetravanje u skladištu, kontrola vlage kao i primena različitih sredstava koje smanjuju rast gljivica, to su u prvom redu organske kiseline koje se masovno koriste.
Međutim, preventivne mere je često vrlo teško sprovesti usled nepovoljnih vremenskih uslova i drugih faktora, pa je jedna od strategija u borbi protiv mikotoksina primena adsorbenata, naveo je Todorović.
Poljoprivredni podsticaji za opremanje objekata za preradu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno Uprava za Agrarna plaćanja, raspisali su Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u opremanju objekata za preradu mleka, mesa, voća i povrća, kao i za proizvodnju vina, piva i drugih alkoholnih pića.
– Podsticaji obuhvataju programe za investicije u preradu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u pomenutim sektorima. Pravo na podsticaje ostvaruju lica koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava, koja se nalaze u aktivnom statusu, a ono što je specifično za ovaj Javni poziv je da sredstva mogu da ostvare isključivo preduzetnici, privredna društva i zemljoradničke zadruge koji imaju najmanje pet članova, koji su upisani u Registar kao nosioci pet različitih komercijalnih, porodičnih i poljoprivrednih gazdinstava. To je Pravilnik koji nije predviđen za fizička lica, već isključivo za preduzetnike i privredna društva koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda. U okviru ovog Javnog poziva, podsticajna sredstva mogu da koriste zemljoradničke zadruge, dakle, sve više se potencira njihova uloga i značaj, objasnio je Radovan Ševarlić, savetodavac za agroekonomiju iz čačanske Poljoprivredne, savetodavne i stručne službe.
The post AGROSAVETNIK, 1. septembar 2019. appeared first on Dzenarika Cacak.